|
 |
|
Na nastavi smo učili npr. olovov(IV) klorid, a na nekom natjecanju je pisalo olovljev. Što je od toga ispravno??? Hvala =)
|
|
Ime i prezime:
Irena Oršolić
markorso@inet.hr
|
 |
 |
Očekivao sam da će na ovo pitanje odgovoriti dr. Judaš, no kako to do sada nije učinio, evo odgovaram ja.
Najprije treba uočiti razliku između gradivnih i posvojnih pridjeva. Gradivnim pridjevima izražavamo da je nešto načinjeno od nekog materijala (bakrena cijev, aluminijska ploča, ugljična vlakna, srebrni nakit). Posvojnim pridjevima izražavamo da nešto nečemu pripada (bakrov klorid, aluminijev sulfat, ugljikova skupina elemenata, srebrov atom).
Službena preporuka Hrvatskoga kemijskog društva (HKD) i Hrvatskoga društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) jest da se prvi dio imenâ binarnih spojeva tvori od posvojnoga, a ne od gradivnog pridjeva, izvedenog iz imena kemijskog elementa ili općenito kationa. Dakle: natrijev, a ne natrijski klorid; aluminijev, a ne aluminijski sulfat; amonijev, a ne amonijski nitrat. Dosljednom primjenom toga pravila ispravno bi bilo olovov(IV) klorid. Međutim, mnogima posvojni pridjev olovov ne zvuči dobro, pa se zbog toga iznimno dopušta i gradivni pridjev olovni. Olovo je ujedno i jedini kemijski element za koji se iznimno dopušta uporaba gradivnoga pridjeva u tvorbi kemijskih imena.
Drugačije rješenje predlaže dr. N. Judaš. Po njegovu shvaćanju, posvojni pridjev od imenice olovo, izveden prema pravilima hrvatskoga jezika, treba glasiti olovljev, a ne olovov (kao Markovnikov - Markovnikovljevo pravilo, a ne Markovnikovovo pravilo). Zato Judaš u svojim tekstovima piše oblik olovljev, koji je, na neki način, postao njegovim "zaštitnim znakom". Primjeri tekstova u kojima Judaš piše oblik olovljev mogu se naći ovdje, ovdje i ovdje. Taj su oblik preuzeli i neki drugi hrvatski kemičari, primjerice Tomislav Friščić, vidi ovdje.
Iako se možda netko neće složiti s takvom kemičarskom "pjesničkom slobodom", siguran sam da zbog toga neće i ne može doći do zabune u pogledu značenja kemijskog imena, pa stoga smatram da oko toga ne bi trebalo praviti nepotrebnih problema. Daleko je veći problem kada netko piše zastarjelom polusloženičkom nomenklaturom, pa onda tu polusloženicu još piše i bez spojnice (crtice), npr. natrij klorid.
Evo i nekoliko zanimljivosti o riječi olovo. Od imenice olovo nastala je i imenica olovka, jer je prva olovka bila žica od mekog olova utaknuta u drveni štapić. Osim pridjevâ olovni, olovov i olovljev, od imenice olovo možemo izvesti još i pridjeve olovast (nalik olovu) i olovski (iz bosanskoga grada Olova). U ruskome jeziku riječ олово (olovo) znači kositar, a olovo (Pb) se kaže свинец (svinjec ili svinec). U slovenskome, olovo se također kaže svinec, a posvojni pridjev je svinčev. Pozdrav,
|
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
