|
 |
|
Molim vas, odgovorite mi zašto se berilij i klor u berilijevom dikloridu vežu kovalentnim, a ne ionskim vezama?
|
|
Ime i prezime:
Dražen Glavan
marijan.glavan@ri.hinet.hr
|
 |
 |
Ukoliko bismo taj spoj razmatrali kao ionski tada bismo imali dvije vrste iona; berilijev kation i kloridne ione. Berilijev kation bi, fizički gledano, bio mali ion relativno velikog naboja. Takva jedinka oko sebe stvara jako električno polje koje onda i jače utječe na susjedni električni naboj i njegovo električno polje. Kation kao polje pozitivnog naboja stoga jako utječe na električno polje aniona, negativni naboj. U ovom slučaju privlačenje je jako i ima za posljedicu povećanje elektronske gustoće između atomskih srži te možemo reći da raste udio kovalentnog karaktera veze. Ovakav model pogodan je i za tumačenje drugih kemijskih svojstava jedinki koje nastaju povezivanjem jednoatomnih ili složenijih iona s kationima malog promjera i velikog naboja (nastajanje aluminatnog i srodnih iona, kiselost vodene otopine bakrovog(II) sulfata itd.). Sklonost jedinke iskrivljenju (promjeni) elektronske gustoće pod utjecajem susjednog električnog polja zovemo polarizacija. |
|
|
Odgovorio:
Nenad Judaš
judas@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
