|
 |
|
DA LI VODA MOZE POSTOJATI U KRISTALNOM STANJU NA TEMPERATURAMA VISIM OD 0°C,NPR. NA 10°C?
|
|
Ime i prezime:
Saša
sasa.hunjak@zg.hinet.hr
|
 |
 |
Odgovor je može! Naime, postojanost agregacijskog stanja ovisi o jačini privlačnih sila među jedinkama (atomima, molekulama, ionima) koje tvore dotičnu fazu tvari. Same sile pak ovisne su o prosječnoj udaljenosti među jedinkama. Što je ta udaljenost veća one su, u pravilu, slabije. Svima su poznate tri faze vode koje su postojane pri nama bliskim p, V i T uvjetima i to su led, tekućina i para. Međutim, danas je poznato 9 kristalnih faza vode. Naime led koji mi poznajemo iz svakodnevnog iskustva je poznat kao Led I. Ovisno o uvjetima poznato je još najmanje 8 čvrstih faza leda koje posjeduju drugačiju strukturu u odnosu na led I (međusobni raspored molekula vode je drugačiji u odnosu na onaj koji možeš naći u srednjoškolskim udžbenicima kemije). Da bismo ostvarili očvršćenje vode u led pri temperaturama višim od 0 oC moramo smanjiti prosječnu udaljenost između molekula vode (do taljenja je i došlo zbog toga što je ta udaljenost porasla te su sile koje drže molekule na okupu u čvrstoj fazi postale preslabe, što je imalo za posljedicu taljenje). Smanjenje prosječne udaljenosti možemo postići povećanjem tlaka. Tlakovi kojima je moguće očvrsnuti vodu na temperaturama višim od
0 oC kreću se od nekoliko tisuća pa sve do 30-tak tisuća atmosfera. Kako vidiš takvo što nije lako ostvariti, ali nije ni nemoguće.
Više o tome moglo bi se naći pretraživanjem sekundarnih i tercijarnih znanstvenih publikacija (primjerice Chemical Abstracts), a od knjiga o tome bi terbalo biti više riječi u D. Eisenberg i W. Kauzmann, The Structure and Properties of Water, Oxford University Press, Oxford, 1969.
Usput ne bi bilo loše spomenuti da se ledište vode s porastom tlaka smanjuje do nekih -22 oC. Ovoj promjeni ledišta odgovara porast tlaka do 2040 atmosfera. Daljnje povećanje tlaka uzrokuje transformaciju leda I u led III, čije talište raste s porastom tlaka. Ovo napominjem stoga što taljenje leda s porastom tlaka najčešće povezuju s klizanjem. Površina noža klizaljke je malena i težina klizača na tu površinu stvara dovoljno velike tlakove za taljenja leda. Na taj način stvori se između noža klizaljke i leda tanak sloj vode koji smanjuje trenje te je klizanje olakšano. Pri nižim temperaturama led više ne bi trebao biti sklizak. |
|
|
Odgovorio:
Nenad Judaš
judas@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
