Bokić! Molim Vas, ako mi možete reći literaturu u kojoj mogu pronaći nešto o Cottrellovom filteru, na kojem principu radi,što se događa sa česticama dima cigarete. Zanima me i ionizacija zraka, strukture indikatora ( timolblau i nešto o univerzalnom indikatoru ). Gdje mogu naći nešto o termičkom koeficijentu širenja zraka? Bila bih Vam zahvalna da mi što prije pošaljete odgovor. Thanks i veliki pozdrav !

Ime i prezime: Duška Šaša duska.sasa@sk.htnet.hr

 


Elektrostatska precipitacija iliti Cottrellov pokus (filter)

Oko staklene cijevi je namotana bakrena žica, a kroz njenu sredinu prolazi žica od nekog drugog metala. Priključenjem uređaja na izvor struje u staklenoj cijevi (između elektroda) se stvara visoki napon. U polju visokog napona čestice dima se negativno nabiju te ih privuče pozitivno nabijena elektroda (staklena stijenka) na kojoj se talože. Taj postupak nazivamo elektrostatsko taloženje (precipitacija). Osmislio ga je F. G. Cottrell. Vidi više na:

http://www.rescorp.org/cottrell.htm i
http://www.geocities.com/bioelectrochemistry/cottrell.htm

Termički koeficijent širenja plina

O ovome ponešto ima u većini udžbenika fizičke kemije.

Drži li se tlak konstantnim promjena temperature izazvat će promjenu volumena plina. Iskutveno je pravilo jednostavno - veća temperatura veći volumen.
No nameće se sljedeće pitanje: Mijenja li se volumen plina linearno, tj. jednako za stalnu promjenu T? I naravno, je li promjena volumena plina jednaka za sve plinove?
Radeći s permanentnim plinovima (dušik, kisik, vodik) Joseph Gay-Lussac je utvrdio da pokazuju jednaku linearnu ovisnost volumena o temperaturi.

Možemo napisati sljedeći izraz:

V(T) = V0(1 + α0T)

u kojem je V0 volumen plina pri 0 °C, a α0 termički koeficijent širenja plina ili termička ekspanzivnost. Dimenzija termičkog koeficijenta širenja plina očito je °C–1 i iznosi 3,6610 • 10–5 °C–1. Drugim riječima

(α0)–1 = 273,15 ± 0,02 °C.

Gay-Lussacu je α0 približno odredio kao 1/267 °C–1, no 1847. godine Regnault je poboljšanom metodom dobio 1/273 °C–1. S ovom vrijednošću možemo napisati:

V(T) = V0(1+T/273).

Plin će za svaku promjenu temperature od jedan stupnja celzijusa promijenit svoj volumen za 1/273 dio volumena koji je imao pri 0 °C (uz uvjet da tlak i množina jedinki plina konstantni).

Odstupanja su, za sve plinove, minimalna pri visokim temperaturama i malim tlakovima. No, realno su različita za svaki pojednini plin. Helij primjerice, poprilično prati Gay-Lussacov zakon, dok ugljikov(IV) oksid pokazuje značajna odstupanja.

Indikatori

Univerzalni indikator smjesa je nekoliko indikatora.

Yamadin univerzalni indikator možeš pripraviti na sljedeći način:

Za pripravu 1000 mL otopine indikatora otopi u 500 mL etanola: 0,025 g timolskog plavog, 0,060 g metilnog crvenila, 0,300 g bromtimolskog plavog i 0,500 g fenolftaleina. Neutraliziraj pripravljenu otopinu (zelena boja) s dodatkom potrbnog volumena 0,05 mol L–1 vodene otopine NaOH i nadopuni do 1000 mL destiliranom vodom.
Boje ove indikatorske smjese, ovisno o pH vrijednosti sustava, su sljedeće:

pri pH 10 - ljubičasta
pri pH 9 - indigo
pri pH 8 - plava
pri pH 7 - zelena
pri pH 6 - žuta
pri pH 5 - narančasta
pri pH 4 - crvena

F. S. Laurence i I. J. Gruntfest, Demonstration Experiments Using Universal Indicators, J. Chem. Ed. 14 (1937) 274-279.


Strukturni modeli nekoliko poznatih indikatora:

Fenolftalein - L. J. Fitzgerald i R. E. Gerkin, Acta Crystallogr., Sect. C: Cryst. Struct. Commun. 54 (1998) 535.



Metiloranž - A. W. Hanson, Acta Crystallogr., Sect. B: Struct. Crystallogr. Cryst. Chem. 29 (1973) 454.

Sistematsko ime: Natrijev 4'-dimetilaminoazobenzen-4-sulfonat monohidrat etanski solvat
Uobičajeno ime: Metiloranž monohidrat etanolski solvat



Timolsko plavo - R. Santillan, N. Farfan, D. Castillo, A. Gutierrez i H. Hopfl, Chem.-Eur. J. 4 (1998) 1904.
Sistematsko ime: Timolsulfonftaleinski hidrat
Uobičajeno ime: Hidrat timolskog plavog



Pozdrav.

Odgovorio: Nenad Judaš   judas@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija