|
 |
|
Može li mi neko objasniti pisanje elektronske konfiguracije te sta su podljuske i orbitale jer to ne kontam!!! Puno pozdrava !!!!
|
|
Ime i prezime:
Kasić Emin
mali_narandzasti@operamail.com
|
 |
 |
Zamisli sljedeću situaciju: vruć ljetni dan, stojiš na prepunoj autobusnoj stanici i čekaš autobus koji kasni već dobrih pola sata. Ljudi su nervozni; vruće im je i žuri im se. Napokon dolazi potpuno prazan autobus. Ljudi u njega ulaze i zauzimaju najbolja moguća mjesta - najprije izbjegavaju sunčanu stranu autobusa, izbjegavaju mjesta iznad kotača, izbjegavaju sjedalice do kojih su mjesta već zauzeta. No ubrzo, čim su najbolja mjesta zauzeta, ljudi sjedaju gdje stignu. Ubrzo više nemaju kamo sjesti, pa moraju stajati. Oni s najmanje sreće nisu čak niti uspjeli ući u autobus.
Sada zamisli ovu situaciju: gomila elektrona sakupljenih na jednom mjestu. Svi su negativno nabijeni i međusobno se odbijaju. U jednom trenutku odnekuda dolazi ogoljela jezgra nekog teškog atoma, recimo atoma paladija, ili olova, svejedno. Elektroni "trče" prema jezgi nastojeći zauzeti najbolje mjesto. Prvi elektron sjeda na mjesto 1s jer je ono najpovoljnije. Drugi elektron se na trenutak dvoumi između mjesta 1s i 2s, no ubrzo se odlučuje pridružiti prvome i tako mjesto 1s postaje zauzeto - to zapisujemo oznakom 1s2, što znači da su mjesto (orbitalu) 1s zauzela dva elektrona. Treći elektron zauzima 2s - to zapisujemo 2s1, zatim četvrti također 2s, pa imamo ukupno 1s22s2. Peti elektron može birati bilo koju od triju slobodnih 2p-orbitala. Konfiguracija je sada 1s22s22p1. Elektroni su malo razmažena bića, tako da šesti neće dijeliti s petim istu 2p orbitalu, negu drugu (od ukupno tri). Da bismo te tri 2p orbitale razlikovali, možemo ih označiti s 2px, 2py i 2pz. Dakle, peti je elektron zauzeo orbitalu 2px, šesti 2py, a sedmi 2pz. Osmi elektron će se na trenutak dvoumiti između poluzauzete orbitale 2px i slobodne 3s, no odlučit će se na kraju ipak za 2px. I tako će se orbitale popunjavati, sve dok se elektronski omotač ne popuni s jednakim brojem elektrona koliko jezgra ima protona. Preostali elektroni, ako ih ima, ostaju izvan atoma, isto kao što su u gornjem primjeru neki ljudi ostali stajati na autobusnoj stanici.
Za razumijevanje pojma elektronske konfiguracije najvažnije je da shvatiš ovu usporedbu. Kada to shvatiš, bit će čas posla naučiti vrlo jednostavna pravila redoslijeda popunjavanja orbitala koja su opisana u svakom udžbeniku kemije.
Jedan moj stariji odgovor na slično pitanje naći ćeš ovdje. Pozdrav,
|
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
