|
 |
|
Zašto klor ima veći afinitet prema elektronu od fluora, ako afinitet u skupini raste smanjenjem rednog broja
Hvala
|
|
Ime i prezime:
Nikola
nikola_5@nrt.hr
|
 |
 |
Kao prvo definirajmo afinitet kao energiju koja se oslobodi ili veže kad nekoj jedinki dodamo elektron. Afiniteti koje možeš naći po tabicama najčešće su dani za neutralne atome i definirani za sljedeću promjenu:
X(g) + e-(g) → X-(g).
Ovo je važno zbog toga što će za kisik obično biti zadan sumarni afinitet tj., kao zbroj dviju promjena:
1) O(g) + e-(g) → O-(g) i
2) O-(g) + e-(g) → O2-(g).
Prvi je negativan tj., možemo reći da je O- ion stabilniji od neutralnog atoma, no drugi je pozitivan (to je normalno jer sada treba dovesti negativan naboj negativnom naboju, uložiti rad) te je O2- ion nestabiliniji u odnosu na O- ion. Valja imati na umu da je riječ o izdvojenim jedinkama i da se situcija mijenja povećanjem složenosti sustava jer je tada energijska bilanca ovisna o ukupnom sustavu (teško je naći ili stvoriti spoj u kojem su prisutni O- ioni dok ih je pregršt s O2- ionima. Valja uočiti i da su to promjene definirane u plinovitoj fazi. Afinitet, također, može biti pripisan i molekuli i ionu.
Elektronske afinitete za razliku od energija ionizacije (koje ipak nije samo tako mjeriti) teško je mjeriti te ih obično određujemo na posredne načine.
Pretpostavimo li da parametar zastiranja raste duž periode, za pretpostaviti je i da će i afinitet tako rasti. Međutim, pojavit će se odstupanja uzrokovana promjenom energijskog nivoa u koji elektron dolazi (nije isto vezati elektron u s i u p nivo), a uz to nije svejedno je li taj nivo prazan ili ne. Isto bismo mogli reći i za promjenu afiniteta unutar grupe (gledano u smjeru prema dolje).
Da je afinitet fluora manji od afiniteta klora najjednostavnije bi bilo objasniti veličinom atoma. Fluorov atom ima manji parametar zastiranja u odnosu na klorov atom. Stoga jezgra fluorovog atoma relativno jako privlači elektrone te je radijus atoma malen. Za elektron koji dolazi u takav atom možemo reći da jače osjeća kulonsko polje već prisutnih elektrona (recimo da su si blizu) te ga oni jače odbijaju. Klorov atom je veći, veći je parametar zastiranja i stoga dolazeći elektron manje osjeća već prisutne elektrone (međusobno su udaljeniji) te je stoga vezanje jače. (Imaj u vidu da bi onda ostali halogeni trebali imati još veće afinitete, a to nije tako. Stvar je očito složenija u svojoj naravi.) Ovo je jako pojednostavljeno objašnjenje i to treba imati na umu.
Možda je najbolje prikloniti se onom što je većina autora (među kojima ima i vrlo jakih imena) navela u svojim udžbenicima (što opće, što fizikalne, što neke druge kemije): Nije baš najjasnije zašto je to tako. Naime, takve i slične probleme naći ćeš i kod pojma elektronegativnosti i kod energija ionizacije i mnogih drugih veličina i pojmova koje su izravne osobine atoma i njegove strukture, a izvedene su na različite načine. Možda je elektronegativnost najboji primjer jer ju ljudi vrlo često loše, nepotpuno ili krivo tumače zbog toga što ju nedovoljno poznaju (najčešća je uporaba Paulingove skale koju onda pomiješaju s raznim drugim skalama ne poznajući njihove temelje) što dovodi do raznih krivih tumačenja. Na stranici rubrike Vi pitate eškola odgovara možeš pronaći tekst koji nešto o tome govori: Temeljne karakteristike periodnog sustava elemenata.
Usput nešto ne valja s tvojom e-mail adresom: nikola_5@nrt.hr
i ne mogu vjerovati da te je bilo strah napisati prezime.
Puno pozdrava i javi se, znaimalo bi me zašto te to zanima. |
|
|
Odgovorio:
Nenad Judaš
judas@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Hvala na odgovoru na pitanje postavljeno na e-školi (Zašto klor ima veći afinitet prema elektronu od fluora). Zbog problema s modemom nisam sve do sada posjećivao stranice e-škole pa nisam mogao odgovoriti. Zašto me to
zanima? Ne znam, jednostavno odgovor na to pitanje nije mi bio potpuno jasan. Sada kad sam pročitao vaš odgovor stvar je malo jasnija. Hvala na odgovoru i nadam se budućoj uspješnoj suradnji (kao do sada).
Nikola |
|
|
Odgovorio:
Nikola Marković
nikola.markovic@ri.hinet.hr
<-- Povratak
|
|
|
Nikola,
hvala na javljanju. I ja se nadam daljnjoj suradnji.
Pozdrav. |
|
|
Odgovorio:
Nenad Judaš
judas@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
