|
 |
|
Što stanicu čini živom? Budući da se radi o skupu molekula, koje same po sebi nisu žive tvari; kako je moguće da je definicija života u našim udžbenicima " to je osobitost koja proizlazi iz međudjelovanja molekula". Nije li i njihovo međudjelovanje neživo ako su i same nežive tvari?
(radi se o udžbeniku Od Molekule Do Organizma, Krsnik-Rasol, 8 str.)
|
|
Ime i prezime:
Dijana Tolić
armonia@net.hr
|
 |
 |
Prvo je pitanje, ako se upuštamo u ovakve rasprave – što je uopće život? Recimo za prvu ruku da je živi organizam svaki samoreplicirajući sustav s evolucijskim mogućnostima. Ovu ‘definiciju’ sam upravo izmislio pa se uopće ne moraš složiti sa mnom. Na Enterpriseu i Voyageru susreću svakojake beštije, ali zasad znamo samo život kakav je ovdje na Zemlji. Dakle život zasnovan na vodi i spojevima ugljika. Još je početkom devetnaestog stoljeća ustanovljeno da iste fizičke i kemijske zakonitosti vrijede za obične anorganske spojeve i one koje se do tada moglo naći samo u organizmima (čuvena sinteza uree Fiedricha Wöhlera, prva dokumentirana i detaljno istražena sinteza organskog spoja iz anorganskog). Niti jedna molekula našeg tijela nije sama po sebi živa, ponekad je tako nešto teško reći i za pojedinačnu stanicu Međutim, kako se sustav tih molekula usložnjuje, dođemo do razine kada možemo reći da ima osobine živoga (kao što ni molekula vode nije puki zbroj atoma kisika i dva atoma vodika). Štos nije samo u broju i vrsti molekula, već najprije u njihovu međudjelovanju. Na primjer, živčani impuls putuje od moga ganglija iliti mozga u ruku i naredi mišićima da posegne za čašom (neću ti reći što je u čaši, ali nažalost nije zeleni silvanac :-). Impuls tvore električni signali i nekakve molekulice koje preskaču između sinapsa, u mišićima na kraju molekule ATP-a tjeraju proteine da se pomiču amo-tamo, ne smijemo zaboraviti ni okusna tjelešca na jeziku (baš zbog onog sadržaja čaše). Određuje li samo jedna od fizičko-kemijskih reakcija da se radi o živom biću? Tu ništa ne mijenja znamo li mi o tim molekulama mnogo ili ništa (zanimljivo je kad neki kažu da znanost nije riješila ovo ili ono... svaki odgovor znanosti krije bezbrojna nova pitanja, a na nama je da se suočimo s tim odgovorima i pitanjima).
Opet jedno pitanje – gdje je granica između živoga i neživog? Ako je živi organizam samoreplicirajući sustav, tada su očito(?) virusi neživi, a sve ostalo, bakterije, arhea i eukarioti, živi. Pitanje zapravo nije od danas već od prije nekih četiri milijarde godina kad se život prvi put pojavio na našem planetu. Uzmemo li da je život nastao nizom ‘nužnih slučajnosti’ iz mrtve materije (vrlo zanimljiv pregled u brojevima Prirode od srpnja do studenog 1998.), moramo li pretpostaviti granicu između ta dva oblika postojanja? Rekao bih da je trud uzaludan, ovakve pridjeve možemo dati samo početnom obliku, nekoj musavoj kaljuži i kasnije nekoj trunčici koja se vrpolji u toj istoj kaljuži. A današnji život možda čak potječe od nekih kasnijih evolucijskih pokušaja i promašaja.
Raspisao sam se, a pravog odgovora dobila nisi. U stvari ga nisam namjeravao dati. Što ti misliš, što je život? |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Definicija života jedno je od težih pitanja znanosti, filozofije i religije. Neću puno filozofirati, samo bih želio kao literaturu na ovu temu preporučiti trilogiju eseja iz pera tvoje prezimenjakinje biologinje Ive Marije Tolić, objavljivanu tijekom 1998. godine u časopisu Kemija u industriji.
1.) I. M. Tolić: Što je život i kako je nastao?, Kem. Ind. 47 (6) 239-242 (1998).
2.) I. M. Tolić: Je li život izrazito malo vjerojatan slučajni događaj ili nužna posljedica molekularne evolucije i termodinamike?, Kem. Ind. 47 (7-8) 281-284 (1998).
3.) I. M. Tolić: Što je svijest i kakva je njezina veza s mozgom?, Kem. Ind. 47 (9) 325-327 (1998).
Ako bi bilo problema s nabavkom članaka, javi nam se. Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
