|
 |
|
Ako se na "višem stupnju ustroja tvari javljaju nova svojstva", npr. atom kisika će povezivanjem s dva atoma vodika činiti vodu - tvar s drukčijim svojstvima od njenih sastavnica kisika i vodika; znači li to da se tvari u prirodi razlikuju po svojstvima, (to jest atomi koji čine te tvari) samo zbog različitog broja pozitivno odn. negativno nabijenih čestica u njima? Kako je moguće da različita kvantiteta istih čestica zapravo mjenja kvalitetu čitavog atoma? Da li se zaista radi samo o protonima ili postoji još nešto, možda prostorni raspored atoma utječe na svojstva, (kad govorimo o molekulama)? Što kada se radi o različitim svojstvima samih atoma?
|
|
Ime i prezime:
Dijana Tolić
armonia@net.hr
|
 |
 |
Postavila si nekoliko pitanja koja traže vrlo složen i dugačak odgovor, ali ja ću ipak nastojati biti koliko je moguće kratak. Počet ću od posljednjeg pitanja.
Prostorni raspored atoma u molekuli definitivno utječe na svojstva molekule, odnostno tvari koja je od takvih molekula načinjena. Tako npr. spojevi cis-1,2-dikloreten i trans-1,2-dikloreten imaju jednaku molekulsku formulu, a njihove se molekule razlikuju samo u prostornom rasporedu atoma u molekuli. Ipak, oni imaju različita fizička i kamijska svojstva. Nadalje, postoji nekoliko desetaka jednostavnih šećera koji se mogu opisati molekulskom formulom C6H12O6 (npr. glukoza, fruktoza, altroza, manoza...), a čija se molekule razlikuju samo u rasporedu atoma i zbog toga ti šećeri imaju različita svojstva. Svojstva tvari, dakle, ovise o rasporedu atoma u molekulama od kojih je ta tvar načinjena.
Svojstva atoma ovise o njegovoj elektronskoj strukturi. Elektronska struktura ovisi o broju elektrona (i još nekim stvarima, ali obećao sam biti kratak), a on s jedne strane nastoji biti jednak broju protona u jezgri (da bi čitav atom bio neutralan), a s druge strane nastoji biti jednak broju elektrona susjednog plemenitog plina (jer to predstavlja stabilnu elektronsku konfiguraciju). Svojstva atoma rezultat su suprotstavljanja te dvije težnje. To bi otprilike bio odgovor na tvoje pitanje "kako je moguće da različita kvantiteta istih čestica zapravo mijenja kvalitetu čitavog atoma".
Tvrdnjom da se na višem stupnju ustroja tvari javljaju nova svojstva naprosto je izrečeno jedno opažanje koje vrijedi za različite razine organizacije materije. Kao što sam već rekao, tvari se razlikuju po svojstvima ne samo zbog različitog broja čestica (atoma ili subatomskih čestica - protona, neutrona i elektrona), nego i zbog različitog načina povezivanja tih čestica.
Primjer iz svakodnevnog života: kada praviš kolač, dodaješ u smjesu različite tvari - brašno, šećer, jaja, orahe, začine... Zatim tu smjesu kuhaš, pečeš ili na drugi način obrađuješ, pa onda dodaješ druge sastojke itd. Jasno je da ćeš mijenjajući redoslijed dodavanja tvari, pečenja, kuhanja, mazanja itd. dobiti različite kolače (od kojih neke ne bih želio kušati :-). Kako je moguće da se dva različita kolača sastavljena od potpuno istih sastojaka razlikuju u svojstvima (npr. izgledu, okusu...)? Je li to zbog različitog povezivanja sastojaka? Nadam se da uviđaš analogiju. Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
