|
 |
|
Dobar dan,
Je li nužan uvjet kiralnost molekule da bi zakretala linearno polariziranu svjetlost, mogu li molekule stvarati magnetsko polje koje bi uzrokovalo zakretanje svijetlosti ?
Pronašla sam jedan stariji odgovor o klatratima , kako izgleda mehanizam nastanka jedne od takvih struktura?
U jednoj knjizi pronašla sam podatak da HBr*H2O(s) ima više talište od HBr(s) ali da HBr*4H2O(s) ima niže talište, zanima me jesu li u pitanju promjene kristalne strukture uzrok ?
Hoće li spojevi KFe(2+)[Fe(3+)(CN)6] i KFe(3+)[Fe(2+)(CN)6] imati različitu boju ? I još jedno pitanje o bolji spojeva, pronašla sam podatak da žutu boju K2CrO4 uzrokuje prisutnost kisika a ne konfiguracija Cr(VI) atoma, zašto se to događa?
Hvala Vam na odgovorima.
|
|
Ime i prezime:
Ana Piroš
pirosa0805@gmail.com
|
 |
 |
Budući da je svjetlost elektromagnetski val, očito može interagirati i s električnim i magnetskim poljima. Tih interakcija ima više vrsta, ali kako nisam u toj branši, preporučit ću vikipedijske članke o Faradayevom efektu i elektrooptičkim efektima te se prebaciti na molekule.
Ako imamo molekule koje imaju nesparenih elektrona, one će stvarati magnetsko polje i ako se sve isto orijentiraju npr. u kristalu, taj će kristal biti magnet. Ako će njegovo polje biti dovoljno jako, trebalo bi moći zakretati ravninu polarizirane svjetlosti koja ide paralelno silnicama tog polja. Taj je efekt neovisan o eventualnoj kiralnosti kristala, odnosno molekula.
Drugi način da nekiralne molekule zakreću ravninu polarizirane svjetlosti je da se poslože u kiralnu strukturu. Naime, oko desetine svih nekiralnih organskih spojeva kristalizira u tzv. Sohnckeovim prostornim grupama (rad na temu ima ovdje), što će reći da su im kristali lijevi ili desni. Pored toga, molekule mogu stvarati i nekristalne kiralne supramolekulske strukture poput uzvojnica, koje će opet moći zakretati ravninu polarizirane svjetlosti.
Mehanizam nastanka bilo kakve kristalne vrste ima dvije osnovne faze - nukleaciju i rast kristalâ. Rast je jednostavan i svodi se na to da se na postojeće kristalne plohe slažu novi slojevi čestica, u principu tako da postoje spiralne fronte gdje dolaze nove čestice. Nukleacija je kompliciranija jer uključuje stotine do tisuće individualnih koraka koji vode do nukleusa ove ili one polimorfne forme i jer se radi o neravnotežnim procesima. Svakako zamislivo u glavi, ali dosta teško za modelirati i osobito za izvlačiti općenite zaključke, tim više što su takvi procesi neravnotežni. Drugim riječima, radi se o živom polju znanstvenog istraživanja.
Klatrati su kristalne tvari kod kojih jedna vrsta molekula tvori trodimenzijske mreže u čijim se šupljinama nalaze molekule druge tvari, tipično bez znatnih interakcija s molekulama koje tvore mrežu. Bromovodik je izrazito topljiv u vodi i s njom daje barem četiri kristalne tvari. S obzirom na to da je u njima bromovodik disociran, odnosno sudjeluje u formiranju supramolekulskih mreža, ja te tvari ne bih zvao klatratima, nego hidratima bromovodika.
Što se tiče njihovih tališta, nisam uspio naći točne podatke, ali i bez toga mogu reći da ona ovise o sastavu i strukturi. Veći udio bromovodika općenito će sniziti talište, dok će ga veći broj i veća energija vodikovih veza po molekuli povisiti. Detaljnije od toga ne mogu jer nemam pri ruci niti podatke o talištima niti strukture. Svakako je zamislivo anomalno ponašanje u odnosu na sastav, ali ne mogu reći je li ovdje stvarno slučaj. Javi ako želiš da iskopam točne podatke.
Spojevi koje spominješ zajednički se zovu topljivim pruskim modrilom i u principu su identični jer će željezov(II) kation reducirati heksacijanoferatni(III) anion pa će koloidni produkt svakako sadržavati agregate sa željezovim(III) kationima i heksacijanoferatnim(II) anionima. Identično vrijedi i za prusko, odnosno Turnbullovo modrilo, a eventualne razlike zapravo ovise o prisutnim nečistoćama i reakcijskim uvjetima.
Za boju kromatnog aniona rekao bih da je boja cijelog kromatnog aniona. Uloga kisika tu je uloga sastavnog dijela. Zamjena toga liganda nekim drugim svakako bi promijenila boju jer bi se promijenila razlika među energijskim nivoima d-elektronâ kromovog atoma.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
