Pozdrav, Kako da znamo kad pisati (aq), a kad (s) pored kemijske formule soli u jednadžbi? Znam da ima veze s topljivosti soli, ali što ako ne znamo topljivost neke soli u vodi, a u zadatku moramo napisati agregacijsko stanje? Ispričavam se ako je ovo pitanje već postavljeno, ali nisam ništa pronašao u tražilici. Hvala unaprijed!

Ime i prezime: Rio Stipanović vinca2k@gmail.com

 

O oznakama agregacijskih stanja pisao sam već prije ovdje.

Oznaka (aq) zapisana priljubljeno uz desnu stranu neke kemijske formule znači da se radi o vodenoj otopini te tvari, dok oznaka (s) zapisana priljubljeno uz desnu stranu neke kemijske formule znači da se radi o toj tvari u čvrstom agregacijskom stanju. Primjerice, NaCl(aq) je oznaka za vodenu otopinu natrijeva klorida, dok NaCl(s) označuje čvrsti natrijev klorid.

Kada želimo istaknuti da je u nekoj kemijskoj reakciji nastala vodena otopina, pisat ćemo oznaku (aq), a ako želimo reći da je nastala krutina (ili talog neotopljene tvari), pisat ćemo (s).

Primjerice, u reakciji natrijeve lužine s razrijeđenom klorovodičnom kiselinom pri sobnoj temperaturi nastat će vodena otopina natrijeva klorida, pa to možemo zapisati ovako:

NaOH(aq) + HCl(aq) → NaCl(aq) + H2O(l)

Reakcijom natrijeve lužine s vodenom otopinom željezova(III) nitrata nastat će željezov(III) hidroksid i vodena otopina natrijeva nitrata. Budući da je željezov(III) hidroksid slabo topljiv u vodi, nastali željezov(III) hidroksid izlučit će se u obliku tamnosmeđeg taloga, pa ćemo uz njegovu formulu staviti oznaku (s) kako bismo naglasili činjenicu da se izlučuje u obliku krutine:

3 NaOH(aq) + Fe(NO3)3(aq) → Fe(OH)3(s) + 3 NaNO3(aq)

Naravno, ako nam topljivost nekog sudionika u kemijskoj reakciji nije otprije poznata, i ako nemamo priliku napraviti pokus i opažanjem to ustanoviti, onda ne možemo znati koju ćemo oznaku pisati.

Pozdrav,

Odgovorio: Tomislav Portada   tportad@irb.hr

<-- Povratak

 

Koje ćeš agregacijsko stanje pisati u kemijskoj jednadžbi, ovisi u prvom redu o uvjetima reakcije, a potom o naravi reaktanata, odnosno o tomu u kakvim će oni agregacijskim stanjima biti pri tim uvjetima. U okviru nastave kemije najčešće se prešutno pretpostavlja da se pokus radi pri sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku, dok otapala (najčešće voda) mogu, ali ne moraju biti prisutna. U praktičnom smislu to znači da za elementarne tvari i spojeve koji se spominju u nastavi trebaš znati u kojem će agregacijskom stanju biti pri nama normalnim uvjetima, kao i koji su od njih topljivi, a koji netopljivi u vodi. S druge strane, u zadacima uvijek mora biti jasno kakvi su reakcijski uvjeti, odnosno kako je neka kemijska reakcija uopće provedena. Često je to jasno već iz samog imena reakcije, npr. ako govorimo o pirolizi ili gorenju, jasno je da će temperatura biti visoka, dok se reakcije taloženja nužno provode u otopinama, tipično vodenima.
Npr. ako imaš zadatak u kojemu trebaš napisati jednadžbu taloženja kalcijevog karbonata iz natrijevog karbonata i kalcijevog klorida, jasno je da su polazne tvari morale biti otopljene jer inače ne bismo mogli govoriti o taloženju, nego nekom drugom procesu. S druge strane, dok je jasno da kalcijev karbonat u toj jednadžbi mora biti označen kao krutina, (s), za drugi produkt, natrijev klorid, trebamo znati da je topljiv u vodi pa će biti označen s (aq). Naime, postoje i reakcije u kojima će reakcijom dviju otopljenih tvari nastati dvije netopljive, a najpoznatija je od njih sinteza litopona (bijelog bojila) iz cinkovog sulfata i barijevog sulfida. Obje se polazne tvari u vodi dobro otapaju, dok su barijev sulfat i cinkov sulfid u vodi gotovo posve netopljivi pa istalože kao bijela masa.

Još jedan detalj koji ovdje vrijedi napomenuti odnosi se na vodene otopine hidratnih soli, npr. modre galice, CuSO4(H2O)5 ili kristalne sode, Na2SO4(H2O)10. Takvi spojevi postoje isključivo kao čvrste tvari, dok su njihove otopine identične otopinama koje bismo dobili otapanjem bezvodnih soli. Drugim riječima, vodena otopina modre galice označava se isto kao i vodena otopina bezvodnog bakrovog(II) sulfata: CuSO4(aq). Ono na što još treba paziti kod hidratnih soli je račun sastava takvih otopina jer u njima nemamo samo vodu u kojoj smo otopili hidratnu sol, nego i kristalizacijsku vodu iz te soli.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   icvrtila@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 
Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija