|
 |
|
molim vas da napišete nešto više o modelu "ključ-brava"
|
|
Ime i prezime:
slavica hren
blondy@yahoo.com
|
 |
 |
Kad zamišljamo i proučavamo način djelovanja enzima služimo se različitim pojednostavljenim i poopćenim modelima, a vjerojatno je najpoznatiji onaj ključ-brava. Prema tom modelu molekula enzima i tvari koja odgovara enzimu (supstrat) pristaju si kao pravi ključ u pravu bravu. Shematski se prikazuje odprilike ovako:
Na dodirnoj površini između enzima i supstrata nalaze se katalitički aktivne atomske skupine enzima i s druge strane atomi i kemijske veze supstrata na koje treba djelovati. Po onome što danas znamo o enzimima i enzimskim reakcijama, molekule enzima i supstrata nisu krute kako model ključ-brava pretpostavlja. Strukture jedne i druge molekule dok su slobodne malo se razlikuju od oblika dok su vezane tijekom reakcije:
Promijena oblika supstrata jedan je od važnih faktora (ne i jedini) učinkovitosti enzima da kataliziraju reakcije u organizmima (ili epruveti) ogromnom brzinom. Na primjer enzim ugljična anhidraza pomaže nastajanje hidrogenkarbonatnog aniona u vodenoj otopini ugljikova dioksida:
CO2 + H2O <=> HCO3- + H+ Jedna molekula ovoga enzima može u minuti katalizirati tridesetak milijuna pojedinačnih reakcija u nekoj otopini. Priličan broj!
|
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
