|
 |
|
pokus je dobivanje ugljikova dioksida, a pokus je mješanje sode bikarbone i octa i onda njih pomješane nagnemo nad čašu u kojoj je zapaljena svijećica. pitanje: Ima li dobiveni ugljikov dioksid veću ili manju gustoću od zraka? Po čemu iz to zaključuješ iz svog pokusa?
|
|
Ime i prezime:
nije bitno
|
 |
 |
Gustoća je definirana kao omjer mase i volumena. Tvari s većom gustoćom imaju veću masu za isti volumen. Npr. kubični centimetar zlata ima oko dva i pol puta veću masu od kubičnog centimetra željeza jer zlato ima oko dva i pol puta veću gustoću od željeza.
Pomiješamo li tvari različitih gustoća, uz uvjet da je barem jedna od njih plin ili tekućina, one s većom gustoćom će tonuti, dok će se one s manjom gustoćom uzdizati u odnosu na ostale. Npr. ako pomiješamo vodu i ulje, te će se dvije tekućine brzo raslojiti tako da ulje završi gore, a voda dolje. Slično će se dogoditi i ako promućkamo bocu napola ispunjenu vodom, samo što će ovaj put gore ići zrak, i to ne u obliku kapljica, nego mjehurića.
Plinovi se, za razliku od krutina ili tekućina, uvijek miješaju potpuno, što će reći da nakon miješanja različitih plinova nikad neće doći do raslojavanja, barem ne u nama normalnim razmjerima. Međutim, ako plinovi različitih gustoća dođu u kontakt bez jačeg miješanja, oni će se prvo raslojavati. To se npr. vidi po tomu što se zavjese iznad radijatorâ polagano njišu uslijed uzdizanja toplijeg i time rjeđeg zraka. Slično, ako imamo posudu u kojoj nastaje neki plin gušći od zraka, moći ćemo ga "pretočiti" u drugu posudu, a kod iznimno gustih plinova poput sumporovog heksafluorida može se čak i npr. postaviti brodić da pluta na površini.
I sad konačno ugljikov dioksid. Za njega je ovdje bitno znati da ne podržava gorenje tj. da će se svijeća u ugljikovom dioksidu ugasiti. To svojstvo možemo iskoristiti da doznamo gdje se taj nevidljivi plin nalazi. Kad bi njegova gustoća bila veća od gustoće zraka, mogli bismo očekivati da će se zadržati u posudi u kojoj nastaje, dok će se u slučaju manje gustoće izdizati. To znači da unošenjem zapaljene svijeće ili šibice u ili iznad posude u kojoj nastaje ugljikov dioksid možemo vidjeti ostaje li on dolje ili se uzdiže. Ako si pokus izveo ili vidio, sad bi trebao moći iz svojih opažanja izvesti i zaključak. Ako ti pokus nije poznat, upiši u kakvu tražilicu "candle carbon dioxide" i pogledaj par videa koje ćeš tako naći.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
