|
 |
|
ZADATAK: a) U zatvorenom sustavu (stalnog volumena, temperature i tlaka) uspostavlja se ravnoteža opisana
reakcijom: xC(g) + D(g) ⇌ 2A(g) pri čemu su tvari C, D i A tvari građene od molekula nepoznatih elemenata,
a x je broj molekula tvari C. Ako ravnotežna koncentracijska konstanta iznosi: Kc = 6,91 ∙ 107 mol−2 dm6,
odredite u kojem masenom omjeru reagiraju tvari C i D. Molarne mase tvari C i D su: M (C) = 2,016 g mol−1
i M (D) = 28,02 g mol−1.
b) U kojem je smjeru pomaknuta kemijska ravnoteža? Obrazložite svoj odgovor.
|
|
Ime i prezime:
Ana Kekin
|
 |
 |
Ako imamo jednadžbu oblika:
x C(g) + D(g) ⇌ 2 A(g),
onda će njezina koncentracijska konstanta ravnoteže biti:
Kc = [A]2/([C]x∙[D])
što znači da će njezina dimenzija za koncentraciju biti:
(mol/dm3)2 − x − 1
U zadatku vidimo da je to −2, dakle:
2 − x − 1 = −2
iz čega slijedi da je x = 3
Maseni omjer sad lako odredimo iz množinskog:
m(C)/m(D) = (n(C)∙M(C))/(n(D)∙M(D))
= 3∙M(C)/M(D)
Dodatno pitanje bilo bi zašto računati maseni omjer kad se radi o reakciji plinova.
U drugom podzadatku treba uočiti red veličine konstante ravnoteže. Vrlo ugrubo, on sugerira da će u ravnotežnoj smjesi oko 99 % reaktanata biti prevedeno u produkte. Zaključak koji proizlazi iz te brojke može se izvući već iz veličine konstante (oko 107 je jako puno), a može se i raditi gruba procjena reda veličine za udio preostalih reaktanata. Konkretno, kako se u nazivniku nalazi umnožak koncentracija, koji sumarno daje četvrtu potenciju, možemo računati četvrti korijen konstante ravnoteže, što će nam dati nešto manje od 100. To znači da ćemo produkta imati stotinjak puta više nego reaktanata.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
