|
 |
Kako odvojiti smjesu krede, brašna i vode?
|
Ime i prezime:
Petra Marić
|
 |
 |
Vrlo jednostavno. Razmazati smjesu na široku ploču, pustiti da sva voda ispari i onda osobi koja je taj zadatak smislila dati stereomikroskop i vrlo preciznu pincetu te joj ne dopustiti da se makne dok ne pokupi sve čestice krede te, idealno, ne odustane od smišljanja ovakvih zadataka.
Ili da ipak malo porazmislimo...
Kreda označava više toga. Prirodna kreda je sedimentna stijena nastala od ljušturica planktona, a sastoji se uglavnom od kalcijevog karbonata. Umjetna kreda može također biti od kalcijevog karbonata, ali radi se i od gipsa i magnezijevog karbonata. Vapnenačke i gipsane krede koriste se za pisanje i crtanje, tipično po školskim pločama ili asfaltu, dok se magnezijska uglavnom koristi za sušenje ruku, npr. kako bi se gimnastičari lakše držali za sprave za vježbanje.
Brašno može biti svakakvo, od čistog škroba pa do svakakvih smjesa škroba i ostataka ljuski žitarica od kojih se brašno radi, što će reći uglavnom celuloze. Škrob, međutim, također nije čista tvar, nego se sastoji od amiloze i amilopektina. Amiloza je lančasti polimer glukoze i ne otapa se u vodi, dok je amilopektin razgranati polimer glukoze koji se u vodi također ne može otopiti, iako će ponegdje pisati da može. Međutim, oba polimera mogu mijenjati svoju strukturu tako da u nju uključe i molekule vode.
Voda je, za razliku od prvo dvoje, čista tvar.
Ako u brašno dodamo malo vode, dobit ćemo brašno s gvaljicama tijesta, ako dodamo više vode, dobit ćemo tijesto, a ako dodamo jako puno vode, nastat će suspenzija brašna u vodi. Usput, močenjem brašna mijenja se struktura granula škroba jer se remeti način na koji su molekule povezane među sobom. Taj proces je dosta relevantan u nastajanju tijesta, ali i npr. u korištenju škroba kao ljepila.
Zanemarimo li ostale komponente krede, možemo reći da će se kreda pomiješana s vodom jednostavno slegnuti na dno posude. Ako smo, umjesto u vodu, kredu dodali u tijesto, dobili smo nekakvo čudno tijesto koje ne bih znao imenovati i ne bih preporučio konzumirati.
Ako je voda bila u ogromnom suvišku tj. ako je kreda dodana u suspenziju brašna u vodi, vjerojatno će se kreda prva slegnuti, dok će brašnu trebati puno više vremena.
Prema tome, zamislivo je da se smjesa krede, brašna i jako puno vode može razdvojiti na sastojke tako da se uz polagano miješanje dekantira, talog potom ispere vodom da se maknu tragovi brašna, a dekantirana otopina ostavi da voda ispari.
Međutim, uzevši u obzir sve napisano te blijede poglede kolega kojima sam pročitao zadatak, rekao bih da ovo jednostavno nije zadatak prikladan za nastavu kemije.
Pozdrav, |
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|