|
 |
|
1) Zašto se ion PF6- ispravno zove heksafluorofosfat, a ne heksafluorofosfid, ako nema kisika?
|
|
Ime i prezime:
Lea Delane
Leadeladen00@gmail.com
|
 |
 |
Nastavak -id tipičan je za jednoatomne anione, u principu one koji se mogu izvesti iz spoja s vodikom (npr. sulfid iz sumporovodika ili bromid iz bromovodika). U tom svjetlu, anioni čija imena završavaju na -id uvijek pripadaju negativnim oksidacijskim stanjima pripadnih elemenata.
Nastavci -it i -at zajedno pripadaju polusustavnoj nomenklaturi i tu se -at odnosi na anione u kojima je centralni atom u višem, a -it na anione u kojima je centralni atom u nižem oksidacijskom stanju. Nasuprot -idima, -ati i -iti uvijek su u pozitivnim oksidacijskim stanjima.
Općeg pravila za to kojem će oksidacijskom stanju odgovarati koji nastavak nema, nego se biraju dva najzastupljenija oksidacijska stanja u svakodnevnom kemičarskom životu (npr. u sulfatima imamo sumpor(VI), a u sulfitima sumpor(IV); u fosfatima fosfor(V), a u fosfitima fosfor(III)). Kod elemenata koji imaju više od dvaju često zastupljenih oksidacijskih stanja imenima aniona u kojima je centralni atom u nižem oksidacijskom stanju nego kod spoja koji završava na -it dodaje se još predmetak hipo-, dok se anionima u kojima je centralni atom u višem oksidacijskom stanju nego u "-atu" dodaje predmetak per-.
Nisam siguran postoji li primjer elementa koji bi gradio višeatomne anione s jednim centralnim atomom u pet različitih pozitivnih oksidacijskih stanja, ali i za takav slučaj postoji sustavna nomenklatura, koja za negativna oksidacijska stanja uvijek ima nastavak -id, za oksidacijsko stanje nula ime elementa bez nastavka, dok za pozitivna oksidacijska stanja anioni uvijek imaju nastavak -at koji se po potrebi dopuni navođenjem oksidacijskog stanja, npr. heksafluorofosfat(V) ili heksacijanoferat(III).
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
