možete li mi pojasniti što se događa tijelu kada je izloženo radijaciji? zašto se djeca takvih ljudi rađaju sa mutacijama? hvala unaprijed! ps:bila bih zahvalna da mi odgovor pošaljete i na mail adresu!¨thanx!

Ime i prezime: elvira okanović ilay@post.htnet.hr

 

Kad govorimo o radijaciji obično mislimo na zračenje radioaktivnih materijala (uran, plutonij, radij, kobalt 60Co, ugljik 14C...). Gama-zrake samo su isječak iz spektra elektromagnetskog zračenja, dok su α-zrake i β-zrake čestice koje velikom brzinom izlijeću iz jezgre atoma.

Prvo o elektromagnetskom zračenju. Možemo ga zamisliti kao struju paketića (kvanata) energije, fotona. Energija fotona dana je relacijom
E = h ν
u kojoj je h Planckova konstanta (nazvana prema Maxu Plancku, dobitniku Nobelove nagrade za fiziku 1918. godine), h = 6,626·10-34 J s, a ν frekvencija zračenja. Energija jednog fotona raste s frekvencijom, a ukupna energija koju nosi zraka zbroj je energija svih fotona. Kad atomi i molekule apsorbiraju fotone, ta se energija na kraju može pretvoriti u toplinu. Količina topline, na kraju i temperatura do koje će tvar biti zagrijana, ovisi o ukupnoj količini apsorbiranog zračenja (ako zanemarimo procese u kojima tvar emitira energiju).

Svaka vrsta zračenja, i elektromagnetskog i čestičnog, može na ovaj način uzrokovati opekline. Radio valovi rijetko su toliko intenzivni da će nas doista opeći. To nije ni potrebno, dovoljno je da se temperatura organa povisi iznad neke granice na duže vrijeme pa da nastanu trajna oštećenja. Zagrijavanje mikrovalovima, koji se vrlo dobro apsorbiraju u tkivu, velikog intenziteta (velikog broja fotona emitiranog u kratkom vremenu) iskorištava se u mikrovalnim pećnicama. Pojedinačni fotoni vidljive svjetlosti nose još veću količinu energije, ali se istodobno slabo apsorbiraju. Zračenje većih frekvencija od svjetlosti još je opasnije, međutim ne samo zbog zagrijavanja.

Iako je spektar elektromagnetskog zračenja bezprekidan, prema djelovanju na tvar podijelit ćemo ga na dva dijela. Područje od radio-valova do infracrvenog zračenja pripada fotonima koji nakon što su apsorbirani uzrokuju samo zagrijavanje. Fotoni zračenja frekvencija većih od vidljive svjetlosti, od ultraljubičastog do gama zračenja, te α i β čestice, sadržavaju dovoljno energije da u molekulama i atomima izazovu procese koji dovode do nastajanja nabijenih čestica (iona, zbog toga se takvo zračenje naziva ionizirajućim) i vrlo reaktivnih čestica s nesparenim elektronima (radikala). Ioni i slobodni radikali dalje reagiraju s drugim molekulama pa organizmu mogu načiniti priličnu štetu. Oni nastaju i inače u organizmima djelovanjem prirodnih izvora ionizirajućeg zračenja (sa Sunca, zvijezda, iz radioaktivnih stijena), molekulskog kisika kojega udišemo ili nekih drugih kemikalija. Stoga stanice svih živih organizama imaju mehanizme kojima se brane od djelovanja radikala, bar do neke granice. Kad koncentracija radikala postane prevelika, pogotovo kroz dulje vrijeme, oštećenja se više ne mogu popraviti. Doista velika doza ionizirajućeg zračenja dovest će do radijacijske bolesti, na kraju i do smrti. Nešto manje doze djeluju polakše. Oštećuje se DNA što ponekad dovodi do pojave raka. Ako se promjena DNA dogodi u spermiju ili jajnoj stanici prije oplodnje, mutacija će biti prenijeta djetetu. Nasljednje mutacije su rijetke, a sirota djeca koja se rode s tjelesnim nedostacima najčešće nisu žrtve mutacija, nego zračenja koje je oštetilo plod još u majci.

U medicinskoj enciklopediji će više pisati o bolestima koje uzrokuje zračenje. O Černobilu je napisano više knjiga, ovo je samo jedna, dosta stara:
N. Hawkes, G. Lean, D. Leigh, R. McKie, P. Pringle, A. Wilson, Najgora nesreća na svijetu, Globus, Zagreb, 1987.
Nedavno izašla knjiga, vrijedi je pročitati:
N. Raos, Opasnost od mobitela (što je istina, a što su priče), Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, 2003.


Spektar elektromagnestkog zračenja

Odgovorio: Kristijan A. Kovač   kkovac@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 
Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija