TREBA MI NEŠT' DETALJNIJE O Nernstovom zakonu razdijeljenja, AK NIJE FRKA...!? Unaprijed neizrecivo zahvalan... pozdrav svim koji ovo čitaju!!! a Vama g. Judaš pogotovo...

Ime i prezime: JOSIP JAMAN marijan.jaman@inet.hr

 


Za svaku povratnu reakciju može se postaviti konstantu ravnoteže. Nernstov zakon vrijedi u posebnom slučaju razdjeljenja otopljene tvari između dvaju otapala (sol1 i sol2) koja se ne miješaju.
A(sol1) <=> A(sol2)
Omjer (koeficijent) razdjeljenja je koncentracijska konstanta ravnoteže
KD = [A]sol2 / [A]sol1
Omjer razdjeljenja odnosi se samo na jednu i istu kemijsku vrstu (A) otopljene tvari u obje faze. Razdjeljivanje s obzirom na ukupnu koncentraciju neće slijediti Nernstov zakon ako u jednoj fazi otopljena tvar disocira ili se udružuje u veće molekule ili se zbiva neki drugi sporedni proces.
Kao primjer – otopljena tvar u otapalu sol2 čini dimer:
2A(sol1) <=> A2(sol2)
K = [A2]sol2 / [A]sol12
U analitičkoj kemiji rabi se slična veličina, omjer (koeficijent) raspodjele D koji uključuje ukupne analitičke koncentracije otopljene tvari, bez obzira na kemijske vrste prisutne u otopini:
D = cA,sol2 / cA,sol1
cA je ukupna koncentracija, npr. ako su u otopini prisutni oblici A, A+, A2+ tada je
cA = [A] + [A+] + 2[A2+]
Dok omjer razdjeljenja ima svojstva koncentracijske konstante (mijenja se s tlakom i temperaturom, uz razrijeđena otapala gotovo ne ovisi o sastavu), omjer raspodjele jako varira prema eksperimentalnim uvjetima pa se ne može smatrati konstantom.
Još nešto, ako je jedno otapalo voda, a drugo organska tekućina, dogovorno je u nazivniku omjera razdjeljenja i omjera raspodjele koncentracija u vodenoj fazi. Koeficijent razdjeljenja elementarnog joda između vode i tetraklorugljika bit će prema tome
KD = [I2]CCl4 / [I2]aq
Pomalo neuobičajen primjer Nernstova zakona razdjeljivanja u primjeni je ekstrakcija srebra cinkom iz olova:
Ag(olovo) <=> Ag(cink)
Srebro je topljivije u cinku no u olovu, a rastaljeno olovo i cink se ne miješaju.

O Waltheru Hermannu Nernstu (1864 – 1941), njemačkom fizičaru i kemičaru, više ćeš saznati na stranicama Nobelove zaklade. Nernst je dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1920. godine za rad na području termokemije (termodinamika). Zakon razdjeljivanja otkrio je 1891. godine.

Odgovorio: Kristijan A. Kovač   kkovac@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija