|
 |
|
Dobar dan Poštovani i Poštovane. Unaprijed se zahvaljujem na bilo kakvom odgovoru. Odmah ću spomenuti da je pitanje originiralo s jednog sata biokemije pa nisam sigurna je li to tolika kemijska dilema. U eukariotskoj stanici kada se DNA replicira timin se zamjenjuje uracilom jer timin izvan jezgre oksidira, no u prokariotskoj stanici DNA molekula uopće nije zaštićena jezgrom ali ipak sadrži timin(koji bi po nekoj logici oksidirao) umjesto uracila, jednostavnije rečeno zašto timin oksidira u eukariotskoj ali ne u prokariotskoj stanici? Zanemarujem anaerobne prokariote s obzirom da ih kisik praktički ubija. U razgovoru s profesorima iskreno su mi rekli da nisu sigurni koji je razlog tome i zašto se to događa. Uopće ne razumijem zašto se to događa tako da bi dosta pomoglo i usmjerenje na literaturu ili stručnu osobu koja bi znala odgovor na postavljeno pitanje.
|
|
Ime i prezime:
Lina Paušić
lina.pausic@skole.hr
|
 |
 |
Koliko mi je poznato, prilikom replikacije DNA timin ostaje timin jer je to naprosto standardna baza u DNA. Uracil se u DNA nalazi samo iznimno, dok je u RNA to jedna od četiri standardne baze. Proces u kojemu se timin zamjenjuje uracilom je transkripcija jer se transkripcijom stvara RNA.
O oksidaciji timina ne znam puno, a ne sjećam se niti da je to bilo spominjano na nastavi biokemije, iako smo na studiju sasvim sigurno prolazili kroz nukleinske kiseline i razloge zašto RNA sadrži uracil, a DNA timin. Odonda se sjećam da je jedan razlog to što timin stabilizira strukturu nukleinske kiseline više nego uracil. U međuvremenu sam malo ponovio gradivo te se prisjetio da razgradnjom citozina može nastati uracil, što u principu znači mutacije. Te se mutacije mogu ispraviti enzimski, ali samo ako je uracil prisutan isključivo kao mutacija. Inače bi popravak donio daleko više štete nego koristi. Prema tome, zamjena uracila timinom pomaže ne samo strukturnoj stabilizaciji nukleinskih kiselina, nego i povećava postojanost genskog materijala.
Nisam siguran da su oksidacijski procesi ovdje relevantni, tim više što su i timin i uracil slično podložni oksidaciji, ali tipično tek nakon smrti organizma. Tom oksidacijom nastaju hidantoini, koji istraživačima dosta kompliciraju rekonstrukciju DNA iz fosilâ.
Ako imaš pri ruci izvor tvrdnje o značaju oksidacije timina u eukariotskim organizmima, molio bih da mi napišeš pa da mogu detaljnije proučiti o čemu je riječ. Onda možda uspijem smisliti korisniji odgovor na ovo pitanje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
