|
 |
|
Puno hvala na podacima o emisionom spektru, ali niste mi ništa odgovorili o načinima dobivanja atomnog vodika (mislim da se jedan od načina zove Woodov). Ako može da mi pošaljete nešto o tome što prije. Hvala
|
|
Ime i prezime:
Anamarija Mišković
anamarija_kem@hotmail.com
|
 |
 |
Veza vodik-vodik je izvanredno jaka. Nastajanje molekulskog vodika iz prema jednadžbi
2H(g) -> H2(g)odvija se uz oslobađanje velike količine energije, ΔrH° = -434 kJ mol-. Istu količinu energije potrebno je uložiti u disocijaciju molekula pa je za proizvodnju atomskog vodika potrebno osigurati posebne uvjete. Najčešće se mlaz vodika pušta kroz električni luk ili cjevčicu zagrijavanu električnom strujom. R. W. Wood dobio je atomski vodik električnim izbijanjem, a može se upotrijebiti i UV zračenje.
Atomski vodik nije tako nestabilan kako bi se moglo pretpostaviti, vrijeme poluraspada mjeri se desetinkama sekunde. To je dovoljno za komercijalnu upotrebu u aparatima za varenje, čišćenje ili taljenje metala. Struja vodika prolazi kroz električni luk ili elektrotermički atomizator izravno na površinu predmeta koji treba zagrijati. Dio vodika nije uopće disocirao, dio atoma spoji se na putu do površine, ali neki će atomi izgraditi molekule tek na samoj površini. Ogromna oslobođena energija, kojoj malo pridonosi izgaranje vodika u zraku, može podići temperaturu do 4000 °C.
Pretražiš li na Internetu stranice s frazom ‘atomic hydrogen’ ili sličnom, naći će se još materijala. Ima i nekih ‘tipova’ koji govore o ogromnoj količini energije koja se krije u vodiku. Naime, navode podatke o entalpiji nastajanja molekulskog vodika izmjerenoj još početkom prošlog stoljeća i koja iznosi oko -100 kcal mol-1. Citiraju i jednu enciklopediu u kojoj piše da za disocijaciju mola vodika treba uložiti 103 cal. Razlika je tisuću puta. Oni su naravno zapeli baš za te podatke prema kojima bismo disocijacijom i ponovnom asocijacijom vodika stalno dobivali energiju. Ako onaj gornji podatak (434 kJ) preračunaš u kalorije (1 J = 0,239 cal) dobit ćeš 104 kcal. Zgodna teorija, šteta što se radi o tiskarskoj grešci jer je netko u enciklopediji izostavio k.
|
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
