|
 |
|
Pozdrav, imam par pitanja.
1. Zašto u reakciji metilciklopropana/butana sa npr. HX nastaju 2 različita alkana, dok u reakciji ciklopropana/butana s istim tvarima nastaje 1 alkan? (razumijem da ciklopropan/butan zbog vrlo oštrih kutova reagiraju na način na način na koji reagiraju, no nije mi jasno zašto s metilciklop/b nastaju 2 različita produkta)
2. Zašto u eliminaciji alkana sa substituentima na krajevima (kod propana su to prvi i treći C atom) nastaju cikloalkani?
Npr. Cl--CH2CH2CH2--Cl + Zn --> ZnCl2 + ciklopropan
3. Zašto je KMnO4 toliko reaktivan i kako znati kada će u redoxima biti oksidans, a kada reducens u slučajevima kada nemamo zadane produkte?
4. Kako to da reakcijom 2-metilpropena može nastati 1 produkt, a reakcijom but-1-ena 2 produkta?
5. Kako odrediti koja tvar ima veću (pozitivniju) energiju veze (npr. H2 i Cl2)?
6. Može li se dvostruka/trostruka veza naći u substituentima i kako se onda imenuju ti substituenti (npr. CH2=CH-lanac)?
7. Kako znati koji su oksidi amfoterni te kako znati koji oksidi/kloridi itd. su kovalentno/ionskog vezanja (npr. kao Al2O3)?
|
|
Ime i prezime:
Marko K.
mkaradakic6@gmail.com
|
 |
 |
Postavljanje više pitanjâ u jednom nije dobra ideja jer oba trenutno aktivna suradnika E-škole uglavnom stignu odvojiti tek pokoju minutu za odgovaranje, što znači da će ovakva pitanja vjerojatno doći na red tek nakon puno vremena, što uostalom i jest slučaj. Pored toga, odgovori će vjerojatno biti skraćeni. Pametniji pristup je zasuti nas odvojenim pitanjima jer ćemo ih tako lakše moći ubaciti u pauze.
1. Malo sam pogledao što ima u literaturi i nisam našao ništa konkretno pa ću improvizirati. Ako imamo ciklobutan ili ciklopropan, imamo četiri, odnosno tri identična atoma na koja se može adirati halogeni atom. Nužno je da može nastati samo jedan produkt. Kad na prstenu imamo još i metilnu skupinu, gubi se simetrija pa je zamislivo više produkata. Pritom treba imati na umu da će zbog daleko veće stabilnosti sekundarnog karbokationa dominirati produkt u kojemu halogeni atom završi na onom ugljikovom atomu iz prstena na kojemu se nalazi metilna skupina. Ta pozicija međutim vodi prema kiralnom produktu, tako da ćemo dobiti lijevi i desni izomer.
2. Vrlo vjerojatno zato što će cink u prvom koraku oduzimanjem prvog halogenog atoma dati karbanionski međuprodukt koji neće ni časa časiti, već će odmah nukleofilno napasti ugljikov atom s drugim halogenim atomom te ga izbaciti van kao anion koji će završiti na istom onom cinkovom atomu. Inače najdublje sumnjam da će u praksi sve biti tako čisto. Za početak, ta se reakcija katalizira natrijem, koji također daje ciklopropan, samo preko mehanizma koji uključuje i radikale. To ne isključuje intramolekulski zadnji korak, ali komplicira situaciju. Za još pokoju informaciju preporučam zaviriti na vikipedijski članak o ciklopropanu te usput pogledati i članak o Wurtzovoj reakciji.
3. Hipermangan je reaktivan jer je prekrcan kisikom. U reakcijama će zbog toga uvijek biti oksidans, nikad reducens. Izuzetak je reakcija s fluorom, koji će kalijev permanganat prevesti u smjesu kalijevog fluorida i manganovog(III) fluorida uz oslobađanje kisika.
4. Reakcijom s čime?
5. Teorijski kvantnomehaničkim računom, praktično npr. spektroskopijom u ultraljubičastom dijelu spektra, gdje ćemo obično naći fotone koji mogu raskinuti kovalentne veze.
6. Supstituent CH2=CH- zove se etenil, njegov analog s trostrukom vezom bio bi etinil. Općenito, supstituenti se imenuju isto kao i glavni lanac, samo što će završavati s -il i, ako i sâmi imaju supstituente, biti u zagradama.
7. Generalni osjećaj steći ćemo tako da naprosto puno čitamo o anorganskim spojevima, idealno iz starih udžbenika poput Mellorovog te skriptâ za Praktikum analitičke kemije 1. Kratko mogu reći da će amfoterni biti oksidi berilija, većine prijelaznih metala, osobito u višim oksidacijskim stanjima te svih polumetala. Kovalentne veze dominiraju u krutinama, a izuzetak su oksidi i halogenidi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. Međutim, otapanjem u vodi većina će solî prijelaznih metala dati ione, mahom zbog hidratacije, tako da se isti spojevi ovisno o uvjetima mogu svrstati i u ionske i u kovalentne.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
