|
 |
|
Pozdrav! Imam pitanje vezano uz emulzije...
Zanima me zasto se u engleskoj metodi odnosno metodi otapanja emulgator otapa u vanjskoj fazi, tipa ako uzmemo ulje i vodu, ako imamo U/V emulziju, ulje ce biti diapergirano u vodi, i tada je voda vanjska faza, a kada imamo V/U onda je obratno i ulje je vanjska faza. Pa kako se onda emulgator otapa samo u vanjskoj fazi, ako mi je u biljeznici u kontinentalnoj metodi navedeno da se emulgator suspendira rastrljavanjem u fazu u kojoj nije topiv - UNUTARNJA FAZA
Sad mene zanima kako to funkcionira da emulgator nije topiv u unutarnjoj fazi, ako je unutarnja faza npr. voda ili ulje ovisi o emulziji... Ne znam razumijete li sto hocu pitati😅
Znaci po mojoj logici, kad gledamo englesku metodu, emulgator je topiv samo u vanjskoj fazi odnosno vodi, ako uzmemo na primjer U/V. A onda pak u kontinentalnoj, ako uzmemo V/U po tome je emulgator netopiv u unitarnjoj fazi odnosno vodi... Kako je nekad topiv a nekad ne🤣🤣🤣
Znam sa Vas mozda zamaram sa nebitnim stvarima, ali tako sam valjda stvoren da me zanima pa i najsitniji detalj...
S poštovanjem, sretno u dešifriranju!
|
|
Ime i prezime:
Matej Petrović
anonimni048@gmail.com
|
 |
 |
Emulzije su heterogene smjese, preciznije koloidi, kod kojih su kapljice jedne tekućine raspršene u drugoj. One nastaju od tekućina koje se međusobno ne miješaju. Tekućina koja se u emulziji nalazi u formi kapljica naziva se unutarnjom fazom, dok se tekućina u kojoj su kapljice raspršene naziva vanjskom fazom. Budući da je za čestice nemješljivih tekućina energijski povoljnije da imaju što veći kontakt među istovrsnima, a što manji među raznovrsnima, emulzije su po prirodi sustavi izvan termodinamičke ravnoteže i kao takve sklone raspadu, odnosno razdvajanju na dvije makroskopske faze.
Da bi se povećala stabilnost emulzija, u njih se dodaju emulgatori. Emulgatori su površinski aktivne tvari čije čestice imaju dijelove različitih polarnosti, zbog čega su u kontaktu s otapalima sklone organizirati se u strukture koje će prema unutra imati one dijelove koji su u otapalu netopljivi, a prema van tj. prema otapalu dijelove koji su u njemu topljivi. Ta se pojava događa samo u određenim koncentracijskim rasponoma, a tipične strukture su kuglaste, poznate kao micele. Ispod tzv. kritične micelarne koncentracije površinska tvar dat će pravu otopinu.
Pomiješa li se emulgator s dvjema nemješljivim tekućinama, njegove će se čestice rasporediti na njihovu dodirnu površinu, i to tako da dijelovi njihovih čestica završe u kontaktu s tekućinama u kojima se bolje otapaju.
Emulgatori se djelomično otapaju u obje faze, inače ne bi mogli biti emulgatori. No, te topljivosti ne moraju biti iste i općenito vrijedi da će tvar u kojoj se emulgator bolje otapa dati vanjsku fazu, a ona u kojoj se otapa slabije unutrašnju. Razlog tomu vjerojatno je to što kapljice unutarnje faze na taj način dobiju veću solvatacijsku sferu, što im smanjuje površinsku napetost.
U tom svjetlu, različit redoslijed miješanja sastojaka emulzije trebao bi dati isti ishod, budući da je ono što određuje karakter emulzije u prvom redu emulgator. Naravno, ono što se dobije miješanjem ulja i emulgatora mikroskopski neće biti isto kao ono što se dobije miješanjem emulgatora s vodom, tako da će idući korak, miješanje smjese amulgatora i prve faze s drugom fazom, imati nešto drugačiji mehanizam nastajanja konačne emulzije. Te razlike zaslužne su npr. za to da je kontinentalna metoda jednostavnija za izvesti od engleske, dok engleska daje stabilnije emulzije.
Što se tiče (ne)topljivosti, kako rekoh gore, emulgatori su makar i malo topljivi u obje faze, a koloidni sustav može se napraviti i samo s emulgatorom te jednom tekućom fazom. Znači, nije da se ne otapa, ali nije baš ni da se otapa.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
