|
 |
|
Budući da nisam uspijela nabaviti udžbenik prof. Sikirice još bih vas jedanput zamolila da mi objasnite djelovanje optičkih bjelila u deterdžentu. Hvala. HITNO JE!!!!!
|
|
Ime i prezime:
Kristina Sklepić
ivan.vuglac@ck.hinet.hr
|
 |
 |
Gotovo su sva vlakna koja čovjek koristi, pogotovo za izradu tekstila, bijela, zapravo bezbojna. Kad ih se želi obojati to je poseban problem. Boja mora dobro prijanjati na vlakna, biti neotrovna (koliko je moguće) i što jeftinija.
Pa ipak, ponekad je još veći problem dobiti potpuno bijelu tkaninu. Nešto nečistoća zaostane u vlaknima još od sirovina, druge se nakupe s vremenom bez obzira na pranje i detergente. Organske boje (što mogu biti i nečistoće) uglavnom su prilično reaktivne jer imaju nezasićene skupine (dvostruke kovalentne veze) zbog kojih i jesu obojane. Nekada su platna bijelili tako što bi ih ostavili raširena na suncu i povremeno prskali vodom. Pod utjecajem sunčeva zračenja u vodi su nastajali hidroksilni (HO•) i drugi slobodni radikali koji su napadali dvostruke veze i tako razgrađivali sve što nije bilo bijelo, doduše pomalo i sama vlakna. Kasnije su u upotrebu došli klor, vodikov peroksid pa i kućna sredstva za izbjeljivanje sadrže spojeve koji polagano oksidiraju sve što se u njima nađe. Puno je lakše danas bijeliti, nego danima sunčati ‘veš’ kao nekada. Nije ni sad praktično, posebno jer niti bijeljenje ne pomaže baš svaki put, a uništava tkaninu. U međuvremenu su smišljena optička bjelila koja se dodaju u sredstva za pranje. To su zapravo boje i imaju svojstva koja smo gore spomenuli, najvažnije – hvataju se na tkanine i imaju dvostruke veze. Dok obične boje apsorbiraju u vidljivom dijelu spektra i emitiraju na istoj ili nekoj drugoj valnoj duljini, dotle optička bjelila apsorbiraju blisko ultraljubičasto zračenje koje ionako ne vidimo i emitiraju plavo ili plavozeleno. Time stvaraju privid blještave čistoće jer nam do oka stiže više svjetlosti (plavkaste, koja se uvijek čini nekako čišćom) nego što pada na tkaninu. Ukupan učinak ovisit će o osvjetljenju. Ali ‘siva koprena’ još je tu, samo se ne vidi.
Optička bjelila dodaju se detergentima u količini koja se mjeri promilima, no to nije jedino područje primjene. Sličnim tvarima boja se odjeća radi dobivanja nekih specijlnih efekata kad je izložena UV zračenju, dodaju se u umjetne materijale radi ‘izbjeljivanja’, boje, lakove, služe kao markeri (označavanje proizvoda)...
Evo i primjera jednog optičkog bjelila. Obrati pažnju na razliku u absorpcijskom i fluorescencijskom spektru. http://www.mayzo.com/ProductDataSheet/Additives/OpticalBrightener/BenetexOBPlus.pdf |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
