|
 |
|
Tko je ustanovio zakon o očuvanju mase?
|
|
Ime i prezime:
Dora Dijanuš
|
 |
 |
Da materija (u koliko-toliko normalnim uvjetima) niti nastaje niti nestaje, naslućivali su ljudi otkad ih ima tj. otkad su počeli razmišljati. Ili se barem može naslutiti da jesu, budući da nemamo direktnih uvida u razmišljanja starija od izuma pisma. Ideja postojanosti materije može se naći pred dvije i pol tisuće godina u džainističkoj filozofiji u Indiji te kod starogrčkih mislilaca poput Empedokla ili Epikura. Nakon antike nije se puno napredovalo, tako da sljedeći put ideju o očuvanju mase možemo naći u misaonom pokusu Nikole Kuzanskog, koji je sredinom 15. stoljeća zaključio da biljke rastu od vode, a ne zemlje, te da bi vaganje to trebalo pokazati. Pokus je konačno izveo Jan Baptist van Helmont skoro dva stoljeća kasnije, ali opaženu razliku u masi zemlje proglasio je eksperimentalnom pogreškom, propustivši tako primijetiti da biljke, osim od vode, rastu i od zemlje (što se onda može povezati i s pepelom koji zaostaje nakon izgaranja biljaka).
Zahvaljujući razvoju alkemije, do 18. stoljeća postalo je jasno da se u kemijskim reakcijama materija ne gubi, no to je bilo više praktično znanje, dok su teorije u najmanju ruku dopuštale svašta. Nakon ranijih pokusa Jeana Reya, Josepha Blacka i još nekih (al)kemičara kroz 17. i 18. stoljeće, koji su sugerirali da masa ostaje očuvana, modernu formulaciju zakona o očuvanju mase konačno je dao Mihail Vasiljevič Lomonosov 1756. Za njim je isto to napravio i Antoine Laurent Lavoisier 1773., usput rušeći i flogistonsku teoriju te svom se silom trudeći da upravo on bude prepoznat kao "otac moderne kemije". To je u znatnoj mjeri i uspio, čemu svjedoče i pitanja poput "Kako se zvao Rus koji je osmislio zakon o očuvanju mase prije A.L. Lavoisiera?".
Ako želimo maksimalno skratiti odgovor, reći ćemo Lomonosov i Lavoisier. Međutim, onda nećemo biti pošteni prema drugim ljudima koji su doprinijeli tom otkriću, a pojačat ćemo i pogrešnu sliku o znanstvenicima koji nešto otkrivaju isključivo radom svojih mozgova. Drugim riječima, s takvim pitanjima treba biti na oprezu, a s odgovorima još i više.
Usput, možda ti bude zanimljiv i ovaj tekst, koji se također bavi zakonom o očuvanju mase.
Ako te tema više zanima, možeš zaviriti i u Grdenićevu Povijest kemije ili, ako već dobro vladaš engleskim jezikom, u Partingtonovu A history of chemistry.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
