|
 |
|
koja je jednadžba kemijske reakcije otapanja ugljikova (IV) oksida u vodi?
|
|
Ime i prezime:
Mirta Sajko
|
 |
 |
Sâmo otapanje ugljikovog(IV) oksida u vodi fizikalna je promjena:
CO2(g) ⇄ CO2(aq)
Međutim, ta fizikalna promjena za sobom povlači i kemijske promjene jer ugljikov(IV) oksid reagira s vodom. Prvo nastaje ugljična kiselina:
CO2(aq) + H2O(l) ⇄ H2CO3(aq)
Ugljična kiselina može otpustiti jedan hidron pri čemu će nastati oksonijev kation i hidrogenkarbonatni anion:
H2CO3(aq) + H2O(l) ⇄ H3O+(aq) HCO3−(aq)
Hidrogenkarbonatni anion također može otpustiti hidron, čime će nastati karbonatni anion i još jedan oksonijev kation:
HCO3− + H2O(l) ⇄ H3O+(aq) CO32−(aq)
Dosta je korisno imati na umu da su sve četiri ravnoteže jako pomaknute ulijevo, što će reći da njihovih produkata ima jako malo. Znači, ako je ugljikov dioksid u kontaktu s vodom, tek će se mali dio u njoj i otopiti, dok će puno više ostati u plinovitom stanju. Od ugljika otopljenog u vodi većina će ostati u formi istih onih molekula koje su se otopile, a samo će mali dio prijeći u ugljičnu kiselinu. Ugljična kiselina ostaje pak uglavnom kao ugljična kiselina i tek u manjoj mjeri prelazi u hidrogenkarbonat, dok hidrogenkarbonat samo u jako malom dijelu disocira do karbonata.
Sve te reakcije imaju dosta važnu ulogu u funkcioniranju živog svijeta, budući da utječu na površinsku temperaturu našeg planeta, kao i na to koliko brzo biljke mogu vršiti fotosintezu, a životinje disati. Pored toga, biomineralizacijski procesi (npr. nastajanje kostiju ili mekušačkih ljušturica izravno ovise o tomu koliko u vodi ili živim bićima ima ugljikovog dioksida.
Ako bude trebalo, još dva odgovora na slična pitanja možeš naći ovdje i ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
icvrtila@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
