|
 |
|
Poštovani,
možete li mi objasniti jakost kovalentne veze ovisno o razlici u elektronegativnosti između povezanih atoma. Pronašla sam više različitih tvrdnji, negdje piše da je veza jača smanjenjem razlike, a negdje povečanjem. Precizno mi nisu jasna dva primjera. Pronašla sam da je HI jača kiselina od HCl zbog toga što je razmak između središta atoma veći, što mi je logično, ali i zbog toga što HI ima manju razliku u elektronegativnosti od HCl pa je onda vodik slabije vezan za jod, dok je objašnjenje toga što H3PO3 ima samo dva kisela vodikova atoma to što je veza između H i P jača od one između H i O jer je razlika u elektronegativnosti tamo manja. Koliko sam ja shvatila, ta dva primjera isključuju jedan drugoga pa mi više nije jasno koja je veza jača.
Hvala unaprijed, LP
|
|
Ime i prezime:
Kim Radešić
kim.radesic156@gmail.com
|
 |
 |
Ako su povezani elementi unutar iste periode, veća razlika u elektronegativnosti značit će jaču vezu. Ako nisu u istoj periodi, onda je teže naći nekakvu pravilnost (npr. ako se gledaju veze vodika s halkogenim elementima, jakost veze će opadati niz skupinu, ponajviše zbog nesklada u veličini atomâ; podatke o energijama veza možeš naći i proučavati npr. ovdje i ovdje). Nešto više o tomu ovdje te u radu koji se prenosi u članku.
Kiselost i jakost veze također nisu jednostavno korelirane jer je kiselost stvar distribucije elektronskog naboja unutar molekule (što je vodikov atom siromašniji elektronima, to je "kiseliji"), a ona ovisi o više faktora koji nekad mogu biti i stvar klase spojeva, tj. mogu biti primjenjivi na jednu klasu, a za neku drugu ne. K tomu, kiselost je i stvar uvjetâ u kojima se spoj nalazi tj. agregacijskog stanja, otapala i prisutnih baza, pri čemu u igru ulazi i entropija. Npr. to što disocijacija fluorovodika smanjuje entropiju vodene otopine ključan je razlog zašto je fluorovodik slaba kiselina u vodenoj otopini (o tomu možeš čitati ovdje).
Što se tiče fosforaste kiseline, jakosti veza vodik-kisik i vodik-fluor ne razlikuju se puno (pogledaj ovdje tablicu pri dnu stranice), tako da možemo lako doći do zaključka da je glavni faktor kiselosti pojedinih vodikovih razlika u elektronegativnosti. Takva usporedba vrijedi dok smo unutar iste molekule, a može se protegnuti i na srodne spojeve, dok ćemo za drugačije spojeve, poput npr. halogenovodikâ, morati razmišljati (i) o drugim stvarima.
Nadam se da sam barem neke detalje razbistrio. Ako je i dalje mutno, javi pa ću pokušati opet. Ovo je općenito dosta komplicirana materija koja se u punom sjaju obrađuje tek na višim godinama kemijskih fakulteta (na PMF-u u okviru kolegija Fizikalna anorganska kemija), s tim da zapravo ni onda ne dobivaš jednostavne odgovore, nego se upoznaš s mnoštvom pravilnostî koja se nekad daju pojednostavniti u zakonitosti, a nekad baš i ne.
Usput, čestitam na prvom mjestu na državnom natjecanju!
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
