|
 |
|
Što znači dvocentrična-troelektronska veza? Načuo sam da je prisutna kod kisika, ali mi njezin koncept nije jasan.
|
|
Ime i prezime:
Fabijan Teskera
fabijan.teskera@gmail.com
|
 |
 |
Dvocentrična troelektronska veza može se naći npr. kod elementarnog kisika (preciznije, tripletnog dikisika), dušikovog(II) oksida ili halogenskih dioksida. Kod takove veze postoje tri elektrona koji se nalaze oko dviju atomskih jezgara. To odudara od "klasične" kovalentne veze, kod koje imamo dva sparena elektrona koja su podijeljena tj. nalaze se oko dviju atomskih jezgara. Međutim, pored takovih veza postoje i dvocentrične jednoelektronske veze, koje su kao i dvocentrične troelektronske veze prisutne kod radikalnih molekula (tj. onih koje imaju barem jedan nespareni elektron), ali i trocentrične dvoelektronske, četverocentrične dvoelektronske i još "čudnih" vrsta veza.
Dakle, iako pravilo jest da kovalentna veza znači da postoji jedan elektronski par podijeljen između dvaju atoma, to pravilo nije zakonitost, nego postoje i prije spomenute iznimke. Razlog zašto ih ima je to što su naprosto moguće. Elektroni u atomima i molekulama prisiljeni su nekako dijeliti zajednički prostor jer ih u tom prostoru drži električna sila koja ih istovremeno tjera da se ne preklapaju jedni s drugima. Način na koji će se oni rasporediti u tom prostoru uvjetovan je njihovim svojstvima koja danas solidno opisuje kvantna mehanika. Iz tih svojstava mogu se izvesti "pravila ponašanja" i ta pravila dozvoljavaju razne kombinacije elektronâ u atomima i molekulama, neke od kojih su u skladu s onime što se uči u školi, a neke baš i ne, iako su kadšto prisutne čak i u zraku koji udišemo.
Spomenuta "pravila ponašanja", kad se, mahom pomoću računalâ, provedu npr. u stvarne rasporede elektronâ u molekulama i atomima, daju matematičke funkcije koje opisuju vjerojatnost nalaženja elektronâ u prostoru, odnosno oblik prostora koji oni zauzimaju. Te se funkcije zovu elektronske orbitale i mogu opisivati prostor koji zauzima jedan ili više elektronâ. Nešto više o njima možeš pročitati ovdje i ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
