Zašto razgranati alkoholi (sekundarni, tercijarni) imaju niža vrelišta, odnosno smanjenu sposobnost stvaranja vodikovih veza (teže ih stvaraju) od nerazgranatih (primarnih)? Shodno tome, zašto razgranati alkani imaju niža tališta od nerazgranatih (znam da ima nekakve veze sa slaganjem u kristal, ali mi to baš nije jasno)? Hvala unaprijed na odgovoru.

Ime i prezime: Fabijan Teskera fabijan.teskera@gmail.com

 


Međumolekulske interakcije iziskuju da se određeni dijelovi molekula približe dovoljno da budu u bliskom kontaktu. Mogućnost da se to ostvari ovisi o obliku molekule. Ako se radi o ravnolančanoj molekuli (npr. heksan-1-olu), dio koji stvara vodikovu vezu bit će isturen i moći će se s drugom molekulom povezati na više različitih načina. Ako se pak radi o nekoj razgranatoj molekuli (npr. 3-metilpentan-3-olu), pristup dijelu molekule koji može sudjelovati u vodikovoj vezi bit će otežan, a ako je i druga molekula jako razgranata, možda se vodikova veza uopće neće moći formirati.

O alkanima sam nešto već pisao ovdje. U oba slučaja bi za nešto dublju analizu trebalo poznavati i pojam entropije, budući da je ona dosta relevantna kad se radi o talištima, vrelištima i time kako se molekule ponašaju kad ih ima puno. Javi se opet ako te zanima više o tomu.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   aproksimativac@gmail.com

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija