|
 |
|
Pozdrav, evo pitanje iz radne bilježnice.
Misliš li da bi kralježnjaci mogli biti toliko aktivni da tijekom evolucije nisu razvili zatvoreni krvotok?
|
|
Ime i prezime:
Karla Barišić
karla.barisic1@skole.hr
|
 |
 |
Pitanje je iz biologije, a ne kemije, a i nije baš najsretnije sročeno (tražiti učenika mišljenje ima smisla u predmetima koji se tiču društva; kod onih znanstvenih bavimo se uzrocima i posljedicama, odnosno modelima (pojedinih dijelova) stvarnosti). Međutim, i sâm sam sklon prelaziti granice pojedinih znanosti kako bi se učenike bolje pripremilo za svijet u kojemu znanosti već odavno nisu strogo odijeljene, nego se isprepliću i kombiniraju u svakojaka interdisciplinarna istraživanja.
U tom svjetlu, ono o čemu će kod ovakovog pitanja razmišljati kemičar (istini za volju, isto vrijedi za svakoga tko se ozbiljnije pozabavi pitanjem i znade barem osnove fiziologije) je brzina kojom se kisik i nutrijenti dostavljaju do tkivâ koja ih trebaju. Kod zatvorenog krvotoka imamo fraktaloidno ustrojen splet sve tanjih krvnih žila koje krv dovode do svakog dijela organizma. Nasuprot tomu, otvoreni krvotok znači da krv/hemolimfa barem u nekom dijelu naprosto teče preko pojedinih organa, odnosno kroz te između tkivâ. To znači da u prvom slučaju za difuziju (i osmozu) ostaje puno manje posla, negoli u drugom slučaju.
Unatoč tomu što se sad može naslutiti razlog zašto "mi, kralježnjaci" možemo biti toliko živahni, sklon sam uputiti još jednu otrovnu strelicu prema pitanju. Problem je sljedeći: ako je neka osobina ključna za funkcioniranje nekog organizma, onda organizmi bez te osobine neće nikad nastati, osim kao mutanti osuđeni na brzi nestanak. Dakle, da neki pradavni predak kralježnjakâ nije imao neku ranu verziju zatvorenog krvotoka (s posebno građenim žilama te jednim ili više srca), od njega ne bi mogli poteći svi ostali kralježnjaci, osobito ne oni krupniji, kod kojih razgranat krvožilni sustav nije tek temelj za živahnost, nego preduvjet da bi im tijela uopće mogla funkcionirati.
Zbog toga mi se čini da ne bi bilo zgorega pitanje preformulirati u nešto tipa: "Kod krupnijih životinja, osobito kralježnakâ, prisutan je zatvoreni krvotok, dok npr. kukci ili rakovi imaju krvotok koji je u jednom dijelu otvoren. Objasni na koji je način pojava zatvorenog krvotoka omogućila razvoj kralježnjakâ. Što bi se dogodilo sa srcem orangutana kad bi, umjesto da ima mrežu koronarnih arterija i vena, naprosto plivalo u krvi? Što bi se dogodilo sa srcem punoglavca kad bi ga zadesila ista promjena?"
Uz nešto širi kontekst (npr. da se obrađuje važnost difuzije za životinje), zapitao bih (se) i zašto neki kukci (npr. ose) stalno pomiču svoje zatke.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
