|
 |
|
kako su nastali svi kemijski elementi u svemiru
|
|
Ime i prezime:
Matija
matija.m@gmail.com
|
 |
 |
Pisanje odgovora za svaki element bilo bi preopširno, tako da preporučam posjetiti odgovarajući vikipedijski članak, dok ću ovdje napisati kratak i općenit odgovor.
Za početak, u pogledu nastajanja kemijskih elemenata bolje je pričati o nastajanju atomskih jezgara, budući da u uvjetima u kojima se "kuhaju" jezgre ionako nema neutralnih atoma, a k tomu vrijedi i da različiti izotopi istog elementa ponekad nastaju u dosta drugačijim uvjetima, odnosno na drugačije načine, dok se neke jezgre atomâ različitih elemenata formiraju kao uzastopni produkti povezanih reakcija.
Nakon prvih dvadesetak minuta Svemira, kako ga danas shvaćamo, golema većina buduće "obične" materije povezala se u jezgre vodika-1 i helija-4, približno u omjeru 75 : 24, s nešto malo deuterija, te izotopâ litija, berilija i bora. Jezgre izotopâ prvih pet elemenata također nastaju i djelovanjem kozmičkih zraka na teže jezgre (koje u principu nastaju u zvijezdama), pri čemu je za litij, berilij i bor to i glavni mehanizam nastajanja.
Jezgre atomâ svih ostalih elemenata svoj nastanak duguju zvijezdama. Elementi od ugljika do cinka nastajanje duguju dijelom termonuklearnim reakcijama u jezgrama zvijezda (koje se zbivaju kroz nekoliko različitih mehanizama), a dijelom eksplozijama zvijezda (pri čemu opet ima nekoliko mehanizama nastajanja težih jezgara iz lakših). Elementi teži od cinka uglavnom nastaju u sudarima neutronskih zvijezda, a nešto teških elemenata formira se i oko crnih rupa. Tehnicij, prometij i svi elementi od americija nadalje, iako također nastaju kao i svi ostali, nemaju izotopâ koji bi bili dovoljno stabilni da ih možemo naći u prirodi u spomena vrijednim količinama. Njih zato moramo praviti sami. Neki elementi poput olova zastupljeniji su nego što bi se dalo zaključiti modeliranjem nuklearnih reakcija u uvjetima u kakvima će nastati te jezgre jer su oni krajnji produkti nizova raspadnih nuklearnih reakcija.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
