|
 |
|
Koje je značenje hidroksida (lužina) u domaćinstvu, a koje je znaćenje kiselina u prehrambenoj industriji?
|
|
Ime i prezime:
Margareta Matejčić
rajko.matejcic@kvarner.net
|
 |
 |
Ovo je dosta zanimljivo pitanje. Lužina je nekad imala važnu upotrebu u seoskim domaćinstvima kao sredstvo za dobivanje sapuna. U vezi s tim znam priču koju sam čuo od svog oca iz vremena dok je živio u Križevcima gdje je moj djed radio na Poljoprivrednom fakultetu. U vrijeme nestašica, sapun se dobivao iz svinjske masti koja bi se zagrijavanjem rastopila, te zalužila pomoću natrijeve lužine. Nakon hlađenja kruta tvar (natrijeve soli masnih kiselina) se skupljala i koristila kao sapun. Ukoliko nije bilo lužine cijeli proces se provodio mješanjem s potašom (K2CO3) iz pepela pri čemu se dobivao sapun u tekućem obliku. Ovako dobiveni sapuni nisu nježni poput ovih modernih (pH = 5,5), no u nuždi su sigurno dobri. Inače lužine se u domaćinstvu danas koriste u tvarima kao što je Domestos (smjesa natrijeve lužine i natrijevog hipoklorita) za dezinfekciju i otapanje masti u sanitarijama.
Kad govorimo o kiselinama u prehrambenoj industriji odmah mi na pamet padaju tri: octena kiselina, askorbinska kiselina (vitamin C) i limunska kiselina. Osim u svrhu popravljanja okusa jelima, octena i askorbinska kiselina se koriste i kao konzervansi, a askorbinska kiselina, kao antioksidans, se stavlja u cijeli niz jela. |
|
|
Odgovorio:
Goran Stefanic
stefanic@rudjer.irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
