|
 |
|
Na izbornoj nastavi iz kemije radila sam pokus koji se zove REAKCIJA LIMUNSKE KISELINE I NATRIJEVA HIDROGENKARBONATA!Da ukratko opišem pokus - u čašu kalorimetra pipetom sam odmjerila 25 ml otopine limunske kiseline.Svakih pola minuteočitavala sam i zabolježila temperaturu tjekom 3 minute. Temperatura je iznosila 20°C. Zatim sam u otopinu dodala 0.1 mol natrijeva hidrogenkarbonata. Pokrila sam to kartonskim poklopcem kroz koji sam provukla termometar. Smjesu sam termometrom miješala i svakih 15 sekundi očitala i zabilježila temperaturu tjekom sljedeće 3 minute. Temperatura se sa 9°C u roku tri minute spustila na 4°C. Zadatak koji moram napravit je 1) moram izračunat toplinu koja se oslobodila ili vezala u kalorimetru 2.)Gustoća otopine limunske kiseline iznosi 1.07 g m/l.Moram izračunat prirast entalpije za 1 mol limunske kiseline prema jednadžbi: C6H8O7(aq)+ 3 NaHCO3(s) -> C6H5O7(IZNAD TOGA IDE 3-)(aq) + 3 Na(gore +)(aq) + 3 CO2(g) + 3H2O(l)
HELP ME!!!!!!!Unaprijed zahvaljujem onom tko ovo zna!!!HELP!!!
|
|
Ime i prezime:
Irena Šlibar
irena.slibar@zg.htnet.hr
|
 |
 |
Pokus koji opisuješ ja bih prije nazvao Određivanje reakcijske entalpije (u reakciji limunske kiseline s natrijevim hidrogenkarbonatom).
Iz podataka koje navodiš nije moguće izračunati reakcijsku entalpiju. Krenimo redom:
(1) Kažeš da si odmjerila 25 mL otopine limunske kiseline. Koje koncentracije? Koji ti je reaktant u suvišku, limunska kiselina ili natrijev hidrogenkarbonat, i kako da ja to zaključim?
(2) Kažeš da je temperatura iznosila 20 °C. Čitavo vrijeme ili u nekom određenom trenutku? Pretpostavljam čitavo vrijeme, sve do trenutka dodavanja NaHCO3.
(3) Koliko je vremena prošlo od trenutka dodavanja NaHCO3 do trenutka kad si ustanovila da je temperatura pala na 9 °C? Ili je možda temperatura pala na 9 °C iz nekog drugog razloga (npr. zbog dodatka određene mase leda radi baždarenja kalorimetra), a samo je pad od 9 °C do 4 °C rezultat toplinskog učinka promatrane reakcije? To su vrlo bitni podaci.
Toplinu reakcije moguće je izračunati po formuli ΔQ = c · ΔT, pri čemu sam sa c označio toplinski kapacitet kalorimetra (u J/K). Nije mi jasno kako misliš izračunati toplinu reakcije ako nemaš taj podatak. Zato si prije (ili poslije) pokusa trebala izmjeriti i toplinski kapacitet kalorimetra. Evo kako: U kalorimetar staviš 25 mL otopine limunske kiseline (one iste koncentracije kao i u pokusu mjerenja reakcijske entalpije) ohlađenu na približno 4 °C (ne mora biti točno, važno je samo da izmjeriš i zapišeš stvarnu temperaturu). Zatim u kalorimetar uroniš malu električnu grijalicu, koju spojiš na izvor struje (napon mjeriš voltmetrom) i kroz grijalicu puštaš određenu struju (koju mjeriš ampermetrom) kroz određeno vrijeme (koje mjeriš štopericom). Toplina koju je proizvela ta struja dade se izračunati iz formule Q = U · I · t. Uvrštenjem te topline kao i temperaturne razlike (na početku i na kraju puštanja struje) u već spomenutu formulu ΔQ = c · ΔT dobit ćeš toplinski kapacitet kalorimetra. Tek sada možeš izračunati kolika se toplina utrošila u reakciji (očito se nije oslobodila jer je temperatura pala). Postoji i jednostavnija (i puno manje precizna!) mogućnost, a to je da pretpostaviš da je toplinski kapacitet kalorimetra jednak toplinskom kapacitetu 25 mL vode. U tom je slučaju u zadatku trebalo jasno pisati: Pretpostavite da je toplinski… itd. U svakom slučaju, kada konačno izračunaš toplinu na ovaj ili onaj način, tu toplinu treba podijeliti s množinom. Množinom čega? Ne mogu ti reći jer mi nisi dala koncentraciju otopine, pa ne znam koji je reaktant u suvišku.
Imam osjećaj da u cijeloj priči nedostaju podaci. Predlažem ti da pitaš svog nastavnika kemije da ti točno objasni pokus koji si radila. Pozdrav,
|
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
