|
 |
|
koji je smisao govorenja o promjeru atoma kada se nikad tocno sa sigurnoscu nezna na kojoj udaljenosti od jezgre se nalazi elektron.
|
|
Ime i prezime:
Matija
m.markovič@gmail.com
|
 |
 |
Vrlo dobro pitanje! Kratak odgovor bio bi da promjere (ili polumjere) atomâ spominjemo jer se atomi često ponašaju kao da ih imaju. Npr. ponašanje plinova, iako se pri nama normalnim uvjetima razmjerno dobro objašnjava jednadžbom stanja idealnog plina, pri nižim temperaturama i osobito pri višim tlakovima, sve više odudara od idealnog, a pretpostavka da su atomi (ljepljive) male kuglice (a molekule nešto kompliciranije gvaljice materije) puno pomaže pri formiranju boljih modelâ. Slično, i u krutinama se atomi ponašaju kao male kuglice. Ne baš kao krute kuglice, ali ne ni baš kao toliko oblačaste kuglice da bi prolazile jedna kroz drugu. Zbog toga ćemo u raznim uvjetima moći definirati razne veličine koje ćemo zvati atomskim promjerima, a koje će govoriti koliko se jedan atom može približiti drugom (npr. kad se sudaraju u letu ili kad su natisnuti u nekom kristalu). Nešto više o tomu, kao i o problemima s kojima se učenici susreću kad nalete na zadatke s atomskim promjerima, možeš naći ovdje i osobito ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
