|
 |
|
Pozdrav, imam dva pitanja.
1. Kako znati koje su promjene agregacijskih stanja egzotermne, a koje endotetmne? Npr. sublimacija, skrućivanje...
2. Zašto se povišenjem temperature smanjuje topljivost plinova?
|
|
Ime i prezime:
Laura R
laurarenic33@gmail.com
|
 |
 |
Ako idemo u smjeru od krutog preko tekućeg pa do plinovitog agregacijskog stanja, moramo ulagati energiju tj. takve su promjene endotermne, dok će u suprotnom smjeru promjene biti egzotermne. To bi bilo dovoljno za znanje.
Ako treba i razumijevanja, onda ćemo se spustiti do čestične razine. U krutom agregacijskom stanju sve su čestice u principu na stalnim lokacijama, dok se u tekućem one kreću. To znači da u tekućem stanju imaju i određenu kinetičku energiju, koju u krutom stanju nemaju. Prema tome, da bi krutina prešla u tekućinu, trebat će joj dodatna energija, što će reći da je takav prijelaz endoterman. To pak automatski znači da će suprotan prijelaz, iz tekućine u krutinu, biti egzoterman.
Pri prijelazu iz tekućine u plin nužno je da se sve veze među česticama pokidaju jer u plinu imamo čestice koje nisu u bliskom kontaktu. Za kidanje veza opet treba ulagati energiju, tako da je isparavanje nužno endoterman proces, dok će kondenzacija ništa manje nužno biti egzotermna.
Uzme li se u obzir prethodno izlaganje, ne bi trebalo biti teško zaključiti kako s energijom stoje sublimacija i desublimacija.
Slično kao o prijelazima među agregacijskim stanjima možeš razmišljati i o topljivostima plinova pri raznim temperaturama: ako je temperatura viša, čestice će imati veću kinetičku energiju pa će lakše moći napustiti tekuću fazu, odnosno teže će im biti ući u nju.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
