|
 |
|
Možete li mi odgovoriti na pitanja- *elektrodni potencijal, kako nastaje i čemu služi.
***Upotreba tablice standardnih elektrodnih potencijala.
|
|
Ime i prezime:
IVANA RAIČ
ivana.raic58@gmail.com
|
 |
 |
Prvo je pitanje loše postavljeno, a drugo pitanje uopće nije pitanje, nego prije naslov nekakve vježbe u nastavi kemije. Zbog toga moj odgovor baš i neće biti potpuni odgovor, nego prije sugestija da se ili radi na spomenutom gradivu, ili, ako se radi o predmetu koji naprosto treba proći, pa makar i s dvojkom, postupi pragmatično, dakle u skladu s time kako razmišlja autor pitanjâ.
Elektrodni potencijal je napon članka u kojemu je neka elektroda spojena na standardnu vodikovu elektrodu, čiji je elektrodni potencijal dogovoren kao referentna vrijednost i iznosi 0 V.
Razlika potencijalâ javlja se u uvjetima kad se preko vodiča međusobno spoje sustavi koji mogu reagirati tako da se elektroni sele s jednih čestica na druge. Npr. Ako imamo komad cinka uronjen u otopinu bakrovog(II) sulfata, cink može reducirati bakrove(II) katione u elementarni bakar, pri čemu će se cink oksidirati u cinkove katione. Međutim, ako imamo komad cinka uronjen u otopinu cinkovog sulfata te komad bakra uronjen u otopinu bakrovog(II) sulfata, neće se ni u jednom sustavu događati ništa. Spojimo li sad dva komada metala žicom, a otopine elektrolitskim mostom ili bilo čime kroza što mogu proći ioni, žicom će poteći struja. Dakle, onaj potencijal cinkovih atoma da reduciraju bakrove(II) katione dovoljan je da potjera elektrone kroza žicu, a ione iz jedne otopine u drugu, dakle da se napravi strujni krug. Spojimo li na taj članak voltmetar, vidjet ćemo i koliki je točno taj potencijal.
Iako prirodni fenomeni sami po sebi ne služe ničemu tj. odvijaju se bez ikakve zamišljene svrhe, mi ih znamo koristiti za nekakve vlastite ciljeve. Npr. umjesto voltmetra žicama na članak možemo spojiti i nekakav drugi uređaj te potencijal iz reakcije cinka i bakrovih(II) kationa iskoristiti da pokrenemo mali elektromotor, upalimo žarulju ili možda nešto elektroliziramo.
Da bismo znali što uopće možemo pokrenuti pomoću nekog članka, korisno je znati kakve točno elektrodne potencijale imaju pojedine reakcije. Ako neki članak daje 1,5 V, a elektroliza iziskuje 1,8 V, onda nam taj članak neće biti od pomoći. Ako treba manje od 1,5 V, onda hoće. Koliko točno iznose naponi određenih polučlanaka, možemo naći u tablicama (standardnih) elektrodnih potencijala. Slično kao što je dogovoreno da potencijal standardne vodikove elektrode iznosi 0 V, tako je dogovoreno i da su u tablicama uvijek redukcijski potencijali i to samo polučlanaka, dakle potencijali da se oksidirani oblik neke vrste prevede u reducirani.
Još ponešto na temu možeš naći ovdje, a svakako bih preporučio držati se i nastavnih materijala, knjiga ili što već imaš na raspolaganju. Kratki odgovori na pitanja nisu dostatni da se savlada gradivo.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
