|
 |
|
Dobar dan!
Zanima me odgovor na jedno pitanje. Dok pišemo kemijske reakcije, kako ćemo odrediti koja su agregacijska stanja reaktanata i produkata? Za neke tvari jednostavno znamo u kojim se agregacijskim stanjima ppjavljuju u reakcijama, ali s nekima prvi put pišem kemijsku reakciju. Npr. kada pišem reakciju neutralizacije, nikada ne znam je li pojedina nova nastala sol u obliku vodene otopine ili nastaje kao talog. Nije stvar samo kod reakcija neutralizacije, već općenito. Dakle, moje pitanje je: Postoji li način da ne učim napamet reakcije, nego da prema određenom kriteriju znam u kojem će se agregacijskom stanju pojaviti neka tvar? Unaprijed hvala!
Pozdrav!
|
|
Ime i prezime:
Daria Lotar
-
|
 |
 |
Postoje brojne pravilnosti, kao i brojne iznimke, tako da u principu treba znati dosta toga da bi se razvilo osjećaj za sve ostalo. O agregacijskim stanjima kemijskih tvari pisao sam ovdje i ovdje i pravilnosti koje su tamo spomenute mogu se u znatnoj mjeri prenijeti i na kemijske reakcije. Ono na što treba još obratiti pozornost su situacije kad su posebno navedeni reakcijski uvjeti, dakle kad su temperatura ili tlak znatno veći ili manji u odnosu na nama normalne uvjete, te kad se u reakciji oslobađa puno energije (npr. jer nešto gori). U takvim situacijama neki će sudionici biti u drugačijim agregacijskim stanjima nego što su pri nama normalnim uvjetima (npr. ako nešto gori, voda će barem isprva nastajati kao plin, a ne tekućina; međutim, moguće je sklopiti i aparaturu koja će vodu nastalu gorenjem skupiti kao tekućinu).
Druga klasa situacija je ona koju spominješ u pitanju. Tu opet postoje brojne pravilnosti i iznimke, tako da opet u principu treba znati dosta toga da bi se razvilo osjećaj za sve ostalo. Nekoliko takvih pravilnosti za soli ću navesti, možda budu od pomoći:
- hidroksidi i soli alkalijskih metala dobro su topljivi u vodi, izuzetak su litijevi spojevi
- topljivosti hidroksidâ zemnoalkalijskih metala rastu od berilija prema bariju, dok one sulfatâ opadaju; karbonati i fosfati su mahom netopljivi, a ostale soli uglavnom topljive.
- hidroksidi i karbonati prijelaznih metala netopljivi su u vodi
- halogenidi prijelaznih metala uglavnom su topljivi u vodi, a izuzetak su srebrovi
- svi nitrati i acetati su topljivi u vodi
Uglavnom, reakcije svakako nema smisla učiti napamet. Niti ove pravilnosti koje sam naveo u ovom i prijašnjim odgovorima nema smisla učiti napamet, premda je manje loše nego učiti reakcije. Umjesto toga, potrebno je upoznati se s činjenicama, idealno kroz eksperimente, te primijeniti ih da se iz njih izvuku manje ili više zanimljive pravilnosti ili riješe nekakvi problemi. Na taj se način gradivo usvaja trajno. Učenje napamet vrijedi samo do idućeg ispita.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
