|
 |
|
Trebam pomoć za zadaću.
1. Zašto u kemijskim jednadžbama ne rabimo znak jednakosti kao u matematičkim jednadžbama?
2.Što nastaje gorenjem ugljena,nafte i prirodnog plina? Analiziraj utjecaje navedenih primjera na okoliš.
Havla unaprijed.
|
|
Ime i prezime:
Tara
|
 |
 |
Nekad se u kemijskim jednadžbama i jest rabio znak jednakosti. Otvoriš li kakvu prastaru knjigu koja se bavi kemijom, vjerojatno će u njoj biti znak jednakosti, a ne strelica. Razlog zašto se kemija prebacila na strelice je to što znak jednakosti predstavlja upravo to - jednakost - dok strelica označava promjenu. Kako kemijskim jednadžbama opisujemo promjene, a ne to da se neki sustavi (npr. prije i poslije reakcije) sastoje od istih atoma, strelice su prikladnije. Pored toga, dok je znak jednakosti samo jedan, pomoću strelica možemo označiti samo da se reakcija dogodila:
A → B
ali i da imamo povratnu reakciju:
A ⇄ B
ili pak kemijsku ravnotežu:
A ⇌ B
Dakle, osim što elegantno simboliziraju promjenu, strelice nam omogućavaju i da označimo o kakvoj se točno promjeni radi. Nešto detaljniji tekst o strelicama možeš naći ovdje.
Drugo pitanje ne djeluje kao nešto na što bi trebalo kratko odgovoriti, nego prije kao zadatak za proučavanje i malo dublje zalaženje u tematiku. Zbog toga ću radije dati kratke upute na temu što i kako. S produktima gorenja je razmjerno, premda ne posve jednostavno. Ako fosilna goriva gore na zraku, s dostatnim pristupom kisika, nastat će ugljikov dioksid, a kod nafte i zemnog plina još i jedan spoj građen od vodika i kisika. Ako zraka ne bude dovoljno, bude i ugljikovog monoksida, čađe i još toga, o čemu možeš čitati npr. kreneš li odavde. Pored oksidâ vodika i ugljika, gorenjem fosilnih goriva nastat će i nešto dušikovih i sumporovih oksida, koji su relevantni za utjecaj korištenja fosilnih goriva na okoliš. Gorenje u drugim medijima poput klora ili dušikovog dioksida vjerojatno nije bilo na pameti autoru pitanja pa ću samo spomenuti da se i to može dogoditi.
Što se tiče utjecaja na okoliš, gore sam spomenuo ključne produkte izgaranja, a za ugljen ću dodati još da je pepeo koji zaostane ponešto, premda ne puno, radioaktivan. Ono što trebaš proučiti je, dakle, što u atmosferi radi ugljikov dioksid, što radi voda te što rade dušikovi i sumporovi oksidi. Moguće je da ćeš trebati naći i što znači "fotosmog", a ako stigneš, pokušaj naći i štogod o "radioaktivnom pepelu". Neke ćeš informacije naći u svojim udžbenicima, neke bi trebale biti dostupne na (engleskoj) Wikipediji, a isplati se i listati stare brojeve Prirode, kao i pretraživati arhivu E-škole kemije.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
