Koja od navedenih tvari ima najviše talište i zašto : MgO. KCl, Cu, I2, S8 ?

Ime i prezime: Franjo Salopek franjo.salopek5@gmail.com

 


Najviše talište među navedenim tvarima ima magnezijev oksid. Odgovor koji se vjerojatno očekuje za razlog je da ima vrlo jake ionske veze zbog dvostruko nabijenih aniona i kationa.
Iako taj odgovor nije pogrešan, nije ni dobar jer vrijedi kao usporedba s kalijevim kloridom, ali ne i ostalim tvarima. Od njih za sumpor i jod možemo reći da sigurno imaju niska tališta jer su građeni od malih molekula, a za male molekule znamo da se obično ne drže jako pa takve tvari nije teško ni rastaliti ni upariti.
No, što ćemo s bakrom? Jesu li metalne veze slabije od ionskih? Baš i nisu. Imaju li metali općenito niža tališta od ionskih tvari? Baš i ne. U slučaju ovog zadatka, talište bakra iznosi 1085 °C, što je više od tališta kalijevog klorida (770 °C), a niže od tališta magnezijevog oksida (2852 °C). Da zaključimo da će ionski spojevi s dvovalentnim anionima i kationima uvijek imati viša tališta od metalâ, ako ne i najviša uopće? Opet ne. Viša tališta od magnezijevog oksida imaju tantal (3017 °C), volfram (3422°C), renij (3186°C) i osmij (3033 °C). S druge strane, barijev oksid tali se pri 1923 °C, cinkov pri 1974 °C, a željezov(II) pri 1377 °C. To sve jesu visoke brojke, ali nisu pogodne za usporedbu s metalima.
Prema tome, zadatak nije baš najsretnije sročen. Zdravije bi bilo da se uspoređuju tvari između kojih postoji nekakav pravilan odnos razumljiv na razini gradiva koje se obrađuje. Npr. Bilo bi zanimljivo proučiti tališta binarnih ionskih spojeva u kojima se mijenjaju različite kombinacije anionskih i kationskih naboja te, ako takve ima, naći i objasniti pravilnost među brojkama. Slično se može i između metalâ unutar iste periode ili skupine. Ili između nekoliko srodnih organskih ili anorganskih spojeva.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   aproksimativac@gmail.com

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija