|
 |
|
Molio bih da mi nešto napišete o dijamantu ili o dragom kamenju ili o safiru ili o rubinu. bilo što od toga. profesorica nam je dala na izbor da izaberemo nešto od toga(na hrvatskom jeziku po mogućnosti). i dobili smo domaću zadaću: Koji su uzroci polimorfije?
unaprijed hvala
|
|
Ime i prezime:
Andrej Prošev
igor.prosev@ck.tel.hr
|
 |
 |
Malo je kasno, ali eto, nismo stigli ranije odgovoriti.
Na hrvatskom ima nešto literature o mineralima pa evo ti popisa knjiga. Potraži, a nešto će sigurno biti korisno.
F. Tućan, Opća mineralogija, Školska knjiga, Zagreb, 1951.
V. Bermanec, Sistematska mineralogija - mineralogija nesilikata, Targa, Zagreb, 1999.
Lj. Barić, Uz izložbu "Drago kamenje", Mineraloško-petrografski muzej, Zagreb, 1982.
M. Šoufek, Svijet minerala, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
M. Vrkljan, V. Babić, J. Takšić, Mineralogija, udžbenik za srednje škole, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
Stranice na Internetu koje bi bile napisane na hrvatskom nisam našao. Ako ti uspiješ pronaći koju, a da detaljnije opisuje minerale, javi. I mene bi zanimale.
http://un2sg4.unige.ch/athena/mineral/mineral.html
http://mineral.galleries.com/
http://ruby.colorado.edu/~smyth/min/minerals.html
http://imcg.wr.usgs.gov/dmmrt/
http://awesomegems.com/index.html
Polimorfija je pojava da ista tvar istog kemijskog sastava kristalizira u više faza, zvanih polimorfima ili polimorfnim modifikacijama, različitih kristalnih struktura. Meni je najdraži primjer kalcijev karbonat. U prirodi je vrlo čest te se obično pojavljuje kao mineral kalcit. No postoje još aragonit i vaterit te nekoliko drugih modifikacija. Svi su kalcijevi karbonati izgrađeni od karbonatnih aniona CO32- i kalcijevih iona Ca2+. Uvijek se radi o ionskim kristalima, no ono što je različito u tim polimorfima je raspored iona u prostoru. Elementi često izgrađuju više različitih elementarnih tvari. U tom se slučaju više koristi termin alotropija, a i ne mora se odnositi samo na krutine.
Pri određenom tlaku i temperaturi stabilan je samo jedan polimorf, osim ako se baš nalazimo na granici faznog prijelaza. Ne može se znati unaprijed ima li neki spoj polimorfe ili nema. Na primjer, kada u prirodi ili laboratoriju ne bi nastajali drugi kalcijevi karbonati pored kalcita, ne bismo znali da postoje aragonit i vaterit. Ponekad je problem s polimorfima da prebrzo prelaze u stabilnije polimorfe pa ih ne stignemo ‘snimiti’. Ponekad je polimorfni prijelaz prespor. Znamo da je dijamant ugljik, ali tko bi dočekao da se, dok je usađen u neki prsten, pretvori u stabilniji grafit? Pri višim temperaturama ti su prijelazi brži, kao uostalom sve reakcije. Znanstvenicima se katkad ne dâ čekati na fazne prijelaze pa se bave samo visokotemperaturnim polimorfima.
|
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
