Koje tvari imaju jasno izraženo talište,a koje nemaju? Natrijev klorid ima mnogo više talište od naftalena (801°C) iako ima mnogo manju molekulsku masu. Kako je to moguće? Unaprjed hvala

Ime i prezime: Irena Šlibar irena.slibar@zg.htnet.hr

 


U principu, čiste tvari imaju jasno izraženo talište, a smjese ne. To vrijedi, ali naravno ne baš uvijek. Može se dogoditi da se smjesa tali pri točno određenoj temperaturi. Ako se to događa, događa se za točno određeni sastav smjese.

Da pokušam malo zakomplicirati ovo. Čiste tvari su najčešće kristalinične. Pod tim se misli da te tvari imaju uređenu unutrašnju strukturu. Ukoliko ta tvar sadrži nečistoću koja narušava pravilnu unutrašnju građu talit će se u nekom temperaturnom intervalu, a ne strogo pri nekoj temperaturi kao čista tvar. Drugim riječima, tijekom taljenja nečiste tvari temperature taline i čvrste tvari rastu dok se tijekom taljenja čiste tvari temperature taline i čvste tvari raste ne mijenjaju - temperatura pri kojoj se čista tvar počne taliti je i temperatura pri kojoj taljenje završava. Kod nečiste tvari talina i čvrsta tvar tijekom taljenja nemaju isti sastav. Iz čvrste tvari se izdvaja talina koja može sadržavati veći ili manji udio nečistoća nego čvrsta tvar. Sad, ako se to dogodilo, nužno se morao primijeniti i maseni udio nečistoće u čvrstoj tvari. Takva, 'nova', čvrsta tvar će se, zbog drugog udjela nečistoće, taliti pri drugoj temperaturi. Ako negdje griješim, nadam se da graška nije strašna.

Nepotrebno je dodati da heterogena smjesa nikako ne može imati jasno određeno talište.

Amorfne tvari isto nemaju jasno izraženo talište, ali kod njih zapravo i ne postoji temperatura pri kojoj bi se tako drastično promijenio opis unutrašnje građe.

Temperatura tališta neke tvari prvenstveno ovisi o međumolekulskim silama između čestica te tvari. A te sile nisu baš i nisu izravno povezane s njihovom masom. Natrijev klorid čine ioni, pozitivno nabijeni ioni (kationi) natrija i negativno nabijeni ioni (anioni) klora. Zbog raznoimenih naboja oni se privlače. Elektrostatsko privlačenje suprotno nabijenih čestica ja najjača međumolekulska interakcija, jača od vodikovih veza (ili općenitije, dipol-dipol interakcija) i van der Waalsovih sila. Molekule naftalena nisu nabijene i nisu dipolne. U kristalu ih drže skupa samo van der Waalsove sile koje su slabe pa se one, iako teže, puno lakše odvajaju jedna od druge. Potrebno je dati malo energije jednoj molekulu naftalena da ona nadvlada privlačne sile kojima je povezana s okolnim molekulama.

Odgovorio: Ivan Halasz   ihalasz@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija