|
 |
|
Odličan sam učenik, međutim ne volim kemiju. Uopće neznam zašto ju učimo i koji je cilj toga? Npr. možete li mi objasniti šta se dobiva kationima kad se otpuštaju i anionima kad se povezuju s atomom i koja je svrha toga? Šta znači kada je neki atom valentan i koja je svrha toga? U kojoj literaturi bih mogao naći detaljniji opis i značaj kemije, a da je primjerena mome uzrastu?
|
|
Ime i prezime:
tomislav car
miroslav.car@ka.htnet.hr
|
 |
 |
Žao mi je što ne voliš kemiju. Meni je kemija još od osnovne škole bila najdraži predmet jer mi je davala objašnjenja za mnoge prirodne pojave koje sam uočavao oko sebe.
Pitaš zašto učimo kemiju. A zašto učimo povijest, zemljopis, strane jezike? Zašto uopće učimo čitati i pisati? Koja je svrha i cilj učenja? Učimo zato da bismo bolje razumjeli svijet u kome živimo i zato da bismo primjenom stečenog znanja taj svijet učinili boljim.
Ovo pitanje s kationima i anionima postavio si sasvim nejasno. Jesi li možda htio pitati zašto neki atomi radije otpuštaju elektrone dajući katione, a neki ih radije primaju dajući anione? Zašto bi uopće neki atom otpuštao ili primao elektrone? Zato što atomi nastoje svojom elektronskom strukturom nalikovati atomu najbližeg plemenitog plina, kao što npr. neki ljudi nastoje oblačenjem oponašati svoje idole – nogometaše, pjevače i sl. Možeš zamišljati kao da su atomi plemenitih plinova "idoli" ili "uzori" u svijetu atoma, i svaki će atom učiniti sve da bi im po svojoj elektronskoj strukturi postao sličan. Što misliš, hoće li atom kisika u svom nastojanju da elektronskom strukturom oponaša atome plemenitih plinova radije primiti dva elektrona i prijeći u anion O2- postavši tako nalik atomu neona, ili otpustiti šest elektrona i prijeći u kation O6+ postavši tako nalik atomu helija? Pa naravno da će učiniti ono prvo, jer je to jednostavnije i energetski povoljnije.
Valencija je sposobnost atoma da se poveže s određenim brojem drugih atoma. Kada kažemo da je atom kisika dvovalentan, to znači da on ima sposobnost povezati se s dva atoma nekog jednovalentnog elementa, npr. vodika, ili s jednim atomom nekog dvovalentnog elementa, npr. sa samim sobom (O2). Moglo bi se reći da je valencija nuspojava težnje atoma da poprimi elektronsku konfiguraciju atoma plemenitog plina.
Što se tiče literature, preporučio bih ti npr. časopis Priroda, popularnoznanstvene knjižice Nenada Raosa, i naravno, e-školu kemije. Pozdrav,
|
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
