|
 |
|
Možete li mi reći nešto o nafti,npr.o porjeklu nafte,frakciona destilacija nafte,upotreba pojedine frakcije i o benzinu. Unaprijed hvala!
|
|
Ime i prezime:
jelena jaković
crna_666@net.hr
|
 |
 |
Draga Jelena!
Prvo:
Nafta je nastala iz najrazličitijeg organskog materijala u pretpovijesno vrijeme. Većina organskih tvari se gotovo uvijek sastoji od ugljikovodičnih lanaca na kojima postoje neke aktivne skupine npr. -OH, -COOH, -NH2 itd., takve su bjelančevine, uglikohidrati, masti, i uostalom veći dio organske tvari od koje je izgrađeno tkivo živih organizama. Načelno bi mogli iz svake od njih dobiti neki čisti ugljikovodik. U drevna vremena to se i događalo. Raznim tektonskim procesima, vulkanskim aktivnostima i sedimentacijom organskih tvari u morima, organske tvari su se našle u uvjetima visokih tlakova i temperatura u okolišu bez zraka. Razni organski spojevi su u tim okolnostima prelazili u stabilnije forme. Naime, organski spojevi od kakvih je načinjen živi svijet su prelazili u čiste ugljikovodike, koji su bitno manje reaktivni, a kisik, dušik, i neki drugi elementi su prelazili u anorganske spojeve ili prodirali kroz stijene kao plinovi. Ukratko tako je nastala bogata smjesa ugljikovodika znana kao nafta.
Drugo:
U duhu hrvatskog jezika je ispravnije reći "frakcijska".
Dakle, frakcijska destilacija je proces koji nije rezerviran za naftu. Uvijek gdje postoji smjesa tvari u kapljevitom obliku i komponente su sposobne preći u plinovito stanje bez kemijske razgradnje, i što je od presudnog značaja, da se sastav parne i kapljevite faze razlikuju, moguće je primjeniti proces frakcijske destilacije za razdvajanje komponenti smjese.
Lijep primjer za to je i frakcijska destilacija nafte.
Da te ne gnjavim sa relativno složenim procesima koji se pritom odvijaju, reć' ću ti ovako: Grijemo li neku otopinu, i ona daje nekakvu paru, najvjerojatnije je da će u parnoj fazi biti više lakše hlapljive komponente nego li u kapljevitoj. Uzmimo na primjer jednu dragu kapljevinu - rakiju. Kad "pečemo" rakiju zapravo vršimo destilaciju, i pri tom procesu dobivamo destilat koji ima više etanola nego li početna smjesa (kom). Ako bi dobiveni destilat opet destilirali, koncentracija etanola bi se opet povećala, i tako sve do 96%-tnog etanola, kad je sastav parne i kapljevite faze jednak. Frakcijsku destilaciju možeš zamisliti kao niz ovakvih destilacija (premda je ona kontinuirani proces). Tehnički se ona provodi tako da na putu pari koja izlazi iz početnog spremnika stoji kondenzat, koji je tjera na miješanje s njim. Teže frakcije pare se pri tom kondenziraju a lakše nastavljaju put. Kondenzacijom pare kondenzat se grije a lakše frakcije iz njega isparavaju. Pare iz drugog spremnika idu k trećem itd.. Što je neki spremnik za hvatanje kondenzata dalje od prvoga, to je u njemu udio lakših frakcija veći.
Treće:
Frakcija nafte ima previše da bi ih ovdje pobrojao, uostalom to se uči i u 8. razredu O.Š. (posudi udžbenik), no neke od njih su: bitumen (vezivo u asfaltu i impegnacija u građevini), mazut (gorivo kod velikih peći kakve imaju termoelektrane), Lož ulje (znaš već), Diesel gorivo, kerozin (gorivo slično petroleju koje koriste mlažnjaci), benzin, itd.. Sve su ove pojedine frakcije smjese ugljikovodika no u njima je raspon ugljikovodika koji se javljaju bitno sužen.
Četvrto:
Benzin je smjesa ugljikovodika sa propisanim svojstvima, koja ti ne mogu precizno navesti. Uostalom ti si prvi čovjek kojem to treba a ne ne radi u industriji nafte.
Pozdrav, i daj malo zaviri u Tehničku enciklopediju! |
|
|
Odgovorio:
Jurica Alešković
jalesko@yahoo.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
