|
 |
|
Zanimaju me sljedeci zadaci
1. Kako ce se promijeniti brzina reakcije nastajanja 2NO+02--->2NO2 ako se pritisak u reakcionom sistemu poveca 3×
2. Kako ce se promijeniti brzina reakcije eaterifikacije ako koncentraciju reagujucih tvari smanjimo 2×
3. Temperaturni koeficijent brzine reakcije je 2. Koliko ce se povecati brzina reakcije ako temperaturu povisimo za 100°
4. Reakcijom azota i kisika nastaje NO. U posudi volumena 2l u stanju ravnoteze ima 2 mol Nitrogena, 9 mol kisika, i 0.13 mol NO. Izracunati konstantu ravnoteze reakcije
N2+O2---2NO
|
|
Ime i prezime:
Tyra Saric
sarictyra@gmail.com
|
 |
 |
1. Bitno je kako će se povećati pritisak. Ako se to izvede tako da se upumpa neki inertni plin, reakcija će se malo usporiti zbog toga što će dio sudarâ reaktanata biti s inertnim molekulama ili atomima. Ako se reakcijska posuda smanji na trećinu volumena, onda će se koncentracije obaju reaktanata utrostručiti. Iako se iz jednadžbe reakcije općenito ne može procijeniti red reakcije, oksidacija dušikovog(II) oksida spada u iznimke po tom kriteriju, a k tomu je i jedna od rijetkih plinskih reakcija trećeg reda. Prema tomu, brzina reakcije proporcionalna je kvadratu koncentracije dušikovog(II) oksida i koncentraciji kisika, iz čega slijedi da će utrostručenje tlaka povećati brzinu reakcije 27 puta.
2. Esterifikacije su tipično reakcije drugog reda, tako da će im brzine biti proporcionalne koncentracijama oba reaktanta. Ako se obje smanje upola, brzina će se smanjiti upola i još jednom upola, što će reći na četvrtinu.
3. Kemijske reakcije nemaju temperaturne koeficijente. Ovisnost brzine reakcije o temperaturi može se opisati npr. Arrheniusovom formulom:
k = A∙e−Ea/(R∙T)
gdje je k konstanta brzine reakcije, A predeksponencionalni faktor, Ea energija aktivacije, R opća plinska konstanta, a T temperatura. Očito, povećanje temperature nije dostatna informacija da se izračuna povećanje brzine reakcije.
Ono što, međutim, postoji empirijsko je pravilo da se brzina reakcije ugrubo udvostruči kad se temperatura podigne za 10 °C. Povećanje temperature za stotinu stupnjeva prema tom bi pravilu reakciju ubrzalo oko tisuću puta. No, s takvom procjenom treba biti oprezan jer je dosta dalekometna.
4. S obzirom na to da su zadane množine i volumen posude, najlakše je računati koncentracijsku konstantu ravnoteže, no može se računati i druge. Za koncentracijsku konstantu ravnoteže treba prvo svaku množinu podijeliti s volumenom posude, a tako izračunate koncentracije onda uvrstiti u izraz za konstantu ravnoteže:
Kc = [NO]2/([N2]∙[O2])
gdje su ravnotežne koncentracije zapisane kao formule sudionikâ u kutastim zagradama.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
aproksimativac@gmail.com
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
