|
 |
|
Pozdrav!
Imam pitanje vezano uz topljivost soli. Za bolje pojašnjenje moga pitanja postavit ću primjer. Bakrov(II) sulfat topljiv je u vodi, a olovov(II) sulfat nije. Obje soli imaju iste anione, a oksidacijski brojevi olovova(II) i bakrova(II) kationa također su isti. Ovdje sam se vodio jakosti ionske veze u navedenim solima. Budući da su nabojni brojevi i kationa i aniona jednaki, a anionski je dio isti u obje soli, jakost ionske veze trebao bi odrediti polumjer kationa. Prema Coulombovu zakonu polumjer je obrnuto proporcionalan jakosti ionske veze. Dakle, ionska veza trebala bi biti slabija u PbSO4, a vodeći se tom logikom i topljiviji u vodi od CuSO4 jer manje energije treba utrošiti za razaranje kristalne rešetke. S druge strane ion - dipol interakcije između olovova(II) iona i molekula vode slabije su od istih između Cu2+ i H2O, a to pak ide u prilog netopljivosti PbSO4. Zanima me što to utječe na topljivost soli u vodi uz ovo što sam već naveo. Očito je da olovovi(II) ioni baš i "ne vole" vodu, što sam primijetio i kod drugih netopljivih olovovih soli. Zašto je to tako?
Više sam puta naišao na ime olovljev(II) sulfat. Što je bolje za koristiti: "olovov" ili "olovljev"?
Hvala Vam puno za sve prijašnje odgovore na moja pitanja, zaista ste mi puno pomogli.
|
|
Ime i prezime:
Dejan Tomić
dejan.tomic2004@gmail.com
|
 |
 |
Dobro naslućuješ. Olovovi(II) kationi imaju određenih problema s hidratacijom. Kako su dosta ogromni, njihovi se elektronski oblaci razmjerno lako polariziraju. Takove se čestice nazivaju mekima. Atomi kisika su, s druge strane, mali i bilo kakav naboj na njima lociran je u manjem prostoru, zbog čega se teže polariziraju. Takove se čestice nazivaju tvrdima. Jedno od pravila za atomsko-molekulski svijet glasi da je lakše uspostaviti interakcije između tvrdih i tvrdih ili mekih i mekih čestica, negoli između tvrdih i mekih. Posljedica toga razmjerno je niska energija hidratacije olovovog(II) kationa (u odnosu na bakrov(II) kation), a onda i niska topljivost olovovog(II) sulfata. Moguće je da određeni doprinos dolazi i od energije kristalne rešetke, budući da entalpija formiranja bakrovog(II) sulfata iznosi −769,98 kJ/mol, a olovovog(II) sulfata −920 kJ/mol.
Što se tiče pridjeva "olovljev", mislim da je on invencija profesora Judaša (voditelja E-škole kemije). Svrha mu je da ukloni nezgrapnost pridjeva "olovov". Mislim da lektori preferiraju "olovov", a osobno smatram da su oba izraza u redu jer su razumljivi i jer ne vidim da bi se uskoro mogla pojaviti poplava novih "inventivnih" pridjeva, koji bi zakomplicirali pisanje kemijskih imena.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
