|
 |
|
Dobar dan molim Vas mozete li mi odgovoriti na pitanja:
1. Kakvog je sastava patina na bakarnim predmetima?
2. Što će se dogoditi ako u otopinu modre galice stavimo komadić cinka, željeza i olova? Prikazati promjene jednadžbama kemijske reakcije.
3. Koja reakcija nam služi za kvantitativno odredivanje bakra?
4. Obrazložiti zašto se NaCl pod udarcem čekića razmrvi, a bakar samo promijeni oblik?
5. Koje stupnjeve oksidacije imaju elementi 11.skupine u svojim spojevima?
Unaprijed Vam se zahvaljujem :)
|
|
Ime i prezime:
Tea Došen
tea.dosen@outlook.com
|
 |
 |
U predindustrijska vremena patina na bakrenim krovovima uglavnom se sastojala od bazičnih bakrovih karbonata, dakle mahom malahita (Cu2CO3(OH)2) i nešto azurita (Cu3(CO3)2(OH)2), a u primorskim krajevima i s nešto bakrovog(II) klorida. Danas ćemo naći više toga, poglavito sulfatâ i sulfidâ, a moguće i drugih aniona, budući da u kiselim kišama bude i nitratâ, fosfatâ te ponekih organskih tvari. Također, treba imati na umu da postoje i umjetne patine, čiji sastav ovisi o tomu što se htjelo postići patiniranjem, a i to da sastav patine, kao i brzina njezinog nastajanja, ovisi i o lokalnoj klimi: u sušnim krajevima bakreni krov možda naprosto stane na tomu da posmeđi od bakrovih oksida i sulfida.
Cink, željezo i olovo manje su plemeniti metali od bakra, tako da će se u otopini modre galice otapati uz oslobađanje elementarnog bakra. Ovisno o metalu i koncentraciji otopine mogu nastati kristalići ili talog bakra, a može se i metal presvući slojem bakra. Jednadžbe ostavljam tebi jer se svode na to da se jedan metalni kation reducira u metal, a drugi metal oksidira u pripadni kation. Pritom će svi kationi biti dvovalentni, tako da su jednadžbe automatski izjednačene.
Za kvalitativno određivanje bakra može poslužiti više različitih tehnika. Spektroskopske metode vjerojatno danas dominiraju, budući da su najosjetljivije i najbrže. Od volumetrijskih metoda tu je jodometrija, kod koje su ključne reakcije redukcija bakrovih(II) kationa u bakrov(I) jodid:
2 Cu2+(aq) + 5 I−(aq) → 2 CuI(s) + I3−(aq)
i redukcija oslobođenog joda (u formi trijodida) u jodid tiosulfatom:
I3−(aq) + 2 S2O32−(aq) → 3 I−(aq) + S4O62−(aq)
Od gravimetrijskih je standard taloženje bakra u obliku bakrovog(I) tiocijanata nakon redukcije sulfitom:
2 Cu2+(aq) + HSO3−(aq) + H2O(l) → 2 Cu+(aq) + HSO4−(aq) + 2 H+(aq)
Cu+(aq) + SCN−(aq) → CuSCN(s)
U promišljanju o tomu zašto se neki materijali pod pritiskom ili udarcima lome, dok se neki drugi svijaju, treba se voditi time kakve su veze među njihovim česticama i kako se te veze nose s deformacijom. Iako su i bakar i kuhinjska sol kristalne građe, u jednom slučaju imamo ionske veze, strogo usmjerene u prostoru, dok u drugom imamo metalnu vezu, kod koje su elektroni delokalizirani, a slaganje primarno vođeno time kako će atomi što efikasnije popuniti dostupan prostor tj. što više povećati dodirnu površinu.
Jedanaestu skupinu čine bakar, srebro i zlato te razmjerno nedavno sintetizirani röntgenij. Bakar se tipično pojavljuje u oksidacijskim stanjima +I i +II, ali poznati su i neki bakrovi(III) i bakrovi(IV) spojevi. Srebro se tipično pojavljuje u oksidacijskom stanju +I, rijetko u oksidacijskom stanju +II, a tek iznimno u oksidacijskom stanju +III. Zlato se tipično pojavljuje u oksidacijskim stanjima +I i +III, ali poznati su i poneki spojevi zlata u kojima njegov oksidacijski broj iznosi −I, +II ili +V. Röntgenij zasad nije istražen, a računi sugeriraju da je po kemijskim svojstvima sličan bakru, srebru i zlatu.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
