|
 |
|
Javljam vam se opet u vezi olovova(II) jodida. Trenutno pišem rad o toj temi. Možete li mi preporučiti u kojim dijelovima kemije obradim tu temu i što bi bilo dobro navesti u tom radu? Po čemu se olovov(II) jodid razlikuje od većine ostalih jodida? Volio bih doznati nešto više o kemijskim vezama između atoma olova i joda, a i o interakcijama između jedinki. Također, tražio sam literaturu o kristalima olovova(II) jodida, ali ne pronalazim puno toga. Hvala Vam unaprijed. :)
|
|
Ime i prezime:
Bruno Šijić
bruno.sijic3@gmail.com
|
 |
 |
(Nastavljamo od ovog odgovora.)
Malo sam pogledao knjige koje imam po kući i moram priznati da sam precijenio i Wiberga i Filipovića i Lipanovića jer se ni u jednoj od tih knjiga ne može naći previše informacija o olovovom(II) jodidu. Slično vrijedi za sve ostalo što sam prolistao, tako da je izvor koji mi se u ovom času čini najdostupnijim i najizdašnijim i dalje spomenuti vikipedijski članak. Tek Leksikon trgovačkih kemikalija spominje poneki podatak koji nisam našao na Wikipediji, konkretno da se olovov(II) jodid koristi "za bronziranje i bojenje metala; u štamparstvu; u fotografiji; u medicini". Kako je ta knjiga stara 55 godina, vjerojatno je točnije reći da se u spomenutim područjima nekad koristio. Knjiga koju nemam pri ruci je Melorova moderna nenorganska hemija. Isti autor sklopio je i Comprehensive Treatise on Inorganic and Theoretical Chemistry, gdje ima više informacija nego što ti može trebati. Oba djela imaju u kemijskoj knjižnici na Horvatovcu, s tim da ne znam je li ona trenutno otvorena za posjetitelje.
S time mogu na sugestije, ako još stignu biti od koristi. Ja bih ugrubo slijedio model postavljen na vikipedijskom člnaku. Dakle, negdje treba postojati stupac ili tablica s temeljnim podacima i fizikalnim svojstvima (formula, relativna molekulska masa, vrelište, talište, topljivost u vodi i drugim otapalima...), a sâm tekst treba opisati kako se sve spoj može dobiti, kakva su mu fizikalna i kemijska svojstva te gdje se koristi ili se koristio. Po želji ili potrebi mogu se dodati dodatni podaci, npr. o povijesti ili nekoj posebnoj upotrebi.
Što se tiče kemijskih veza, one su dominantno ionske, a spoj kristalizira po tipu kadmijevog jodida. U toj se strukturi mogu prepoznati olovovi(II) kationi oktaedarski koordinirani jodidnim anionima, pri čemu svaki anion koordinira tri kationa. Ukupan ishod su slojevi koji u sredini imaju katione, a na rubovima anione. Ti su slojevi međusobno naslagani bez jačih interakcija, odnosno skupa ih drže samo disperzijske interakcije. Ishod toga su listićasti kristali, kao i kod npr. grafita.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
