|
 |
|
Lijep pozdrav.
Prvo se zahvaljujem na odgovoru od 12.5.
Budući da pohađamo nastavu na daljinu, a nastavnici nam niti jedan predmet ne objašnjavaju preko poziva, samo nam šalju materijale koje trebamo proučiti puno mi gradiva ostaje nejasno.Inače sam odlična učenica, ali to nije bitno. Ovo je način da možda nešto shvatim i napišem točno zadaću. Molim Vas za pomoć i zahvaljujem unaprijed.
1.PITANJE
Neka tekućina ima dva puta manji specifični toplinski kapacitet od vode. Hoće li toj tekućini trebati više, manje ili jednako vremena kao i vodi da proključa (početne temperature su 5 stupnjeva, a ključa na 100)? Objasniti zašto.
2.PITANJE
specifični toplinski kapacitet mlijeka je 3900 J/kgK
specifični toplinski kapacitet vode je 4900 J/kgK
gustoća mlijeka je 1034 kg/m3, volumen je 2 dl
gustoća vode je 1000 kg/m3, volumen je 2 dl
Koliko je topline potrebno da bi se mlijeku i vodi promijenila temperatura od 5 do 100 stupnjeva?
MOLIM VAS ODGOVORE I RJEŠENJA!!!
HVALA!!!
|
|
Ime i prezime:
Lara Kovač
larakovac1234@gmail.com
|
 |
 |
Toplinski kapacitet je mjera za količinu energije koju treba uložiti po količini tvari da bi se njezina temperatura podigla za određeni stupanj. Veći toplinski kapacitet znači da ćemo u istu količinu uzorka morati uložiti više topline da bi mu temperatura jednako porasla.
U zadatku se, međutim, spominje vrijeme, a ne toplina. Tu se, očito, očekuju nekakve pretpostavke. Jedna od njih je da imamo istu količinu (vjerojatno masu) vode i te druge tvari, a druga je da smo ih grijali u istim uvjetima (npr. u limenom loncu na plinskom plameniku). Ako ih grijemo u istim uvjetima, onda možemo očekivati da će, zbog iste snage grijanja (snaga je omjer utrošene ili uložene energije i proteklog vremena), toplina jednako brzo ulaziti u oba uzorka (istini za volju, različite toplinske vodljivosti to mogu malo zakomplicirati). Drugim riječima, u istom vremenskom periodu oba će uzorka dobiti istu količinu topline. Iz činjenice da viši toplinski kapacitet znači da za isti porast temperature trebamo više topline slijedi da će ista količina topline manje povisiti temperaturu tvari s višim toplinskim kapacitetom. Ako pak želimo da tvar s višim toplinskim kapacitetom zagrijemo na istu temperaturu, onda će nam trebati više topline, a onda i vremena.
Sve se to puno lakše opisuje formulama, koje su upravo zbog toga i smišljene. Formula koja povezuje temperaturu i toplinu izgleda ovako:
Q = m·c·Δϑ
Q označava toplinu, m masu uzorka, c specifični toplinski kapacitet, a ϑ temperaturu (u Celsiusovim stupnjevima; s obzirom na to da se radi s razlikama u temperaturi, umjesto nje može doći i temperatura u Kelvinovim stupnjevima). Ona će ti trebati u drugom zadatku i tu zapravo nemam što reći, osim da zadane vrijednosti uvrstiš u formulu. Bitno je samo da paziš kako preračunavaš jedinice (masu ćeš, za slučaj da nije očito, dobiti množenjem volumena s gustoćom).
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
