Trenutno se pripremam za maturu i radim po Kemiji u 24. lekcije. Ne znam kako da odgovorim na zadana pitanja vezana uz kemijske veze. 1. Koja vrsta privlačnih sila djeluje između molekula: a) PCl3 b) NiCl2 c) I2 d) HF e) HCl f) CH2O g) H3PO4 h) BF3 2. Poredaj prema jakosti međumolekulskih sila od najjačih do najslabijih: Cl2, CH4, BF3, SCl2 i CO2 U zadatku nije zadano da možemo koristiti tablicu elektronegativnosti, a i nema je na maturi.

Ime i prezime: Nela Vinković nela.vinkovic@gmail.com

 


U prvom su zadatku molekulski spojevi svi osim bezvodnog niklovog(II) klorida, koji je u principu ionski spoj, odnosno polimer s pretežno ionskim karakterom veze. Zbog toga je za njega teško govoriti o međumolekulskim interakcijama. Privlačne sile bit će ionske veze, samo ne između molekula, nego ionâ.

Kod molekulskih tvari uvijek ćemo naći disperzijske interakcije, tako da njih imamo kod svih spojeva u zadatku, osim NiCl2 (s tim da će one imati mali doprinos i kod ionskih veza). Kod joda će to ujedno biti i jedini tip međumolekulskih interakcija.

Sve preostale tvari (sad smo izbacili NiCl2 i I2) među svojim molekulama imaju i polarne interakcije. Za PCl3, CH2O i BF3 tu priča o interakcijama i završava, dok ćemo kod fluorovodika, klorovodika i fosforne kiseline naći vodikove veze, kao posebnu vrstu polarnih interakcija.


U drugom zadatku opet možemo krenuti od toga kakve interakcije možemo naći među molekulama. Klor, metan i ugljikov dioksid građeni su od nepolarnih molekula, s tim da kod ugljikovog dioksida ipak imamo polarne interakcije, budući da u molekulama postoje polarne veze. Dalje nam preostaju borov trifluorid i sumporov diklorid. U oba slučaja imamo polarne veze, s tim da je razlika u elektronegativnosti između fluora i bora puno veća nego razlika između sumpora i klora (za tu procjenu ne trebamo tablice, dovoljno je pogledati gdje ti elementi stoje u periodnom sustavu). S druge strane, sumporov diklorid građen je od većih molekula nego borov trifluorid, tako da nije baš trivijalno odvagnuti pretežu li polarne ili disperzijske interakcije.
Uglavnom, rekao bih da će najslabije interakcije biti između molekula metana, za njima bi slijedio klor, a onda ugljikov dioksid. Nakon toga bih stavio borov trifluorid, vodeći se odbijanjem između vrlo nabijenih fluorovih atoma, dok bih za sumporov diklorid rekao da ima najjače međumolekulske interakcije.

To bi poredavanje sad trebalo nekako provjeriti. Kako sumnjam da ću tek tako naći tablice s brojčanim vrijednostima za ukupnu energiju međumolekulskih interakcija za razne spojeve, poslužit ću se vrelištima tih spojevima, odnosno pravilom da jače interakcije znače više vrelište. Podaci s Wikipedije vele ovako:

tv(CH4) = −161,5 °C
tv(Cl2) = −34,04 °C
tv(CO2) = (nije definirano pri atmosferskom tlaku)
tv(BF3) = −100,3 °C
tv(SCl2) = 59 °C (raspad)

Iz ovih podataka ne možemo zaključiti ništa o točnoj poziciji ugljikovog dioksida, ali možemo borov trifluorid preseliti između metana i klora. Pogledajmo što nam kažu tališta:

tt(CH4) = −182,5 °C
tt(Cl2) = −101,5 °C
tt(CO2) = −56,6 °C (u trojnoj točki, pri 517 kPa)
tt(BF3) = −126,8 °C
tt(SCl2) = −121,0 °C

Ti nam podaci potvrđuju pretpostavku da su interakcije među molekulama borovog trifluorida jako slabe, ali malo zbunjuju po pitanju klora i sumporovog diklorida, dok s ugljikovim dioksidom ne pomažu.


Sve u svemu, zaključio bih da je prvi zadatak postavljen loše, a drugi katastrofalno. Naravno, moguće je i da ja ne znam nešto što autori knjige znaju. Stoga bih te zamolio da javiš kakva su rješenja predložena u knjizi.

Usput, predložio bih pogledati starije odgovore na slična pitanja. Mogu se naći pretraživanjem po izrazima poput "interakcij", "međumolekulsk", "london" i slično. Također bih skrenuo pozornost na ovaj i ovaj odgovor (potonji zajedno s poveznicama), u kojima se bavim (i) kvalitetom takvih zadataka, odnosno rješenjâ.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija