|
 |
|
Molba: Kako se sada na hrvatskom jeziku pravilno pise: ugljik-dioksid ili ugljicni dioksid odn. (ugljicni monoksid ili ugljik-monoksid,....).
U mom Njemacko-Hrvatskom rijecniku iz 1992. godine kao i u Malom kemijskom leksikonu Grlica, isto iz 1992. godine koji sam ja kupila kad sam prosle godine posebno za trazenje leksikona bila u Zagrebu. A sada bi onda nalogodavac mog prijevoda morao u vec sastavljenoj bazi podataka izmijeniti barem 80 pozicija koje sadrzavaju ove (i slicne) pojmove kemijskih proizvoda - ali mozda cak puno vise, posto sam i sve druge slicne pojmove stavljala sa crticom - kao sto spomenuto, shodno ovim rijecnicima koje sam jedva dobila posle pretrazivanja u puno zagrebackih knjizara. (Na Internetu sam pronasla skoro isti broj jedne i druge varijante).
Ljubazno Vam zahvaljujem unaprijed
srdacne pozdrave,
Irena Steiner
Mag. Irena Steiner
Goldschlagstraße 98/28
A-1150 Wien
Tel.: 0043-1-985 20 37
|
|
Ime i prezime:
Irena Steiner
irena.steiner@aon.at
|
 |
 |
U hrvatskom kemijskom nazivlju (a pogotovo u nazivlju anorganskih spojeva) desetljećima je postojao popriličan nered, sve do 1996. godine kada je izašla knjiga Hrvatska nomenklatura anorganske kemije (izdanje Školske knjige). Ta je knjiga službena preporuka Hrvatskoga kemijskog društva i Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa. Ukratko, imena binarnih spojeva tvore se od POSVOJNIH pridjeva, dakle ugljikov dioksid, ugljikov monoksid, natrijev klorid, bakrov(II) sulfat itd. Kemijski je netočno rabiti GRADIVNE pridjeve (ugljični, natrijski, bakreni...) - "Ugljični" bi značilo "onaj koji je načinjen od ugljika", a "ugljikov" je "onaj koji pripada (elementu) ugljiku". Ranije je postojala i tzv. polusloženička nomenklatura (ugljik-dioksid, natrij-klorid, bakar(II)-sulfat) koju danas smatramo zastarjelom jer nije u duhu hrvatskog jezika - ne kažemo "krava-mlijeko" niti "more-pas" nego kravlje mlijeko i morski pas. 1990-ih godina bilo je i zanimljivih prijedloga (prof. Šoljić) da se imena spojeva tvore genitivnom nomenklaturom (dioksid ugljika, klorid natrija, sulfat bakra(II)), no i ti su prijedlozi ocijenjeni protivnima duhu hrv. jezika. O tome se dosta raspravljalo tamo negdje 1995. godine u časopisu Kemija u industriji, literaturne navode ću svome odgovoru dodati do kraja tjedna.
Ovo pitanje smatram izuzetno važnim, jer se ne samo u novinama nego i u stručnoj literaturi znade pročitati svašta. Još jedna važna napomena: ukoliko rabite zastarjelu polusloženičku nomenklaturu, onda između dvije riječi koje tvore polusloženicu svakako valja staviti crticu, dakle natrij-klorid a ne "natrij klorid". Pozdrav, i svakako se javite ponovno ako imate bilo kakvih nedoumica oko kemijskog nazivlja, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Kako sam bio obećao, dodajem svome odgovoru i nekoliko literaturnih izvora:
IUPAC: Hrvatska nomenklatura anorganske kemije, urednik hrv. prijevoda: V. Simeon, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
IUPAC: Vodič kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, urednik hrv. prijevoda: V. Rapić, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Časopis Kemija u industriji:
V. Simeon, Kem. Ind. 44 (1995) 177 - 184.
Z. Šoljić, Kem. Ind. 44 (1995) 487 - 493.
V. Simeon, Kem. Ind. 45 (1996) 61 - 66.
Z. Šoljić, Kem. Ind. 45 (1996) 117 - 121. |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
