|
 |
|
Pozdrav,
imam pitanje u vezi pokusa gdje smo u epruvetu pažljivo ulili 5 ml kloroforma, modre galice i heksana. Tim redosljedom su se i poredale tekućine od dna. Onda smo tu epruvetu promućkali i primjetili da je modra galica bila na dnu, a iznad modre galice je došao kloroform (koji je bio prije mućkanja na dnu) i heksan. Možete li mi napisati što se točno tu dogodilo? (zaključak)
Unaprijed hvala :)
|
|
Ime i prezime:
Domagoj Haramija
domagoj.haramija@gmail.com
|
 |
 |
Iz prvog dijela pokusa možeš zaključiti kako se odnose gustoće klorforma, vode(ne otopine modre galice) i heksana. Rjeđe tekućine, naime, plutaju na gušćima. Također, ako se između dvaju slojeva vidi jasna granica, to znači i da se tekućine međusobno ne miješaju. Kad bi se miješale, ne bi bilo oštre granice među fazama.
Drugi dio pokusa u principu dovodi sve tri tekućine u bliski kontakt. Ako su krajnji ishod pokusa samo dva sloja, očito je da su se dvije tekućine pomiješale. Koje dvije, rekao si sâm. Prvi zaključak koji iz toga slijedi trivijalan je: tekućine koje su se pomiješale međusobno su mješljive. Drugi je opet o gustoćama. Ako je organski sloj završio gore, njegova je gustoća manja od gustoće vode. Treći zaključak je o topljivosti modre galice. Za vodeni sloj znamo da je bio plave boje. Kakav je bio organski sloj na kraju pokusa? Što se iz njegove boje može zaključiti o topljivosti modre galice u smjesi kloroforma i heksana?
Za kraj bih predložio još jedan pokus. Opet treba u epruvetu, sloj po sloj, uliti kloroform, vodu i heksan, ali umjesto da se sadržaj promućka, treba precizno zabilježiti granice među fazama, a potom dobro zatvoriti epruvetu i ostaviti nekoliko tjedana, možda i mjeseci, te povremeno pratiti što se događa.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
