|
 |
|
Pozdrav, nije mi jasno kako možemo govoriti o radijusima i udaljenosti mogućih orbitala, kad zapravo ne možemo odrediti točan položaj elektrona,nego možemo govoriti samo o njegovoj vjerojatnosti da se nalazi na određenom području. Kako se može u tom slučaju uzeti radijus od npr. 52,9pm i reci da se elektroni nalaze na toj udaljenosti? jel to znači da se uzima vjerojatnost 90% da je elektron na toj udaljenosti, ali ipak i ne mora biti? Hvala.
|
|
Ime i prezime:
Sara
|
 |
 |
O atomskim, ionskim i inim radijusima pričamo iz jednostavnog razloga što se atomi ponašaju kao da imaju nekakve radijuse. Metali uglavnom nisu mekani i spužvasti, nego čvrsti, baš kao što su to i soli te, u krajnjoj liniji, većina svih krutina. K tomu, ako ih i uspijemo stlačiti, opuštanjem će se vratiti na dimenzije od kojih smo i krenuli. Prema tome, očito postoje nekakve jasno definirane udaljenosti na kojima će se atomi držati kad su stisnuti jedni do drugih. Ovisno o tomu u kakvim su oni interakcijama, te će udaljenosti biti zbrojevi njihovih kovalentnih, ionskih, metalnih ili van der Waalsovih radijusa.
Što se pak tiče kvantne mehanike i jednadžbi atomskih orbitala, atomski radijus se odnosi na radijus sfere unutar koje ćemo s 90 %-tnom vjerojatnošću naći elektron(e). Međutim, kako su orbitale u svojoj biti matematičke funkcije, baš kao i gustoća vjerojatnosti nalaženja elektrona, koja se iz njih računa, s njima se može raditi svašta, pa tako i računati na kojoj će se udaljenosti elektron nalaziti s najvećom vjerojatnošću, odnosno na kojim su udaljenostima (lokalni) maksimumi i minimumi vjerojatnosti nalaženja elektrona.
Dva vrlo lijepa i detaljna teksta o smislu i svrsi orbitala možeš pročitati ovdje i ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
